Direktor Instituta za srpski jezik Sreto Tanasić izjavio je da srpski jezik i jezička politika mora biti jedan od stubova nacionalne politike, naglasivši da Andrićev institut u Andrićgradu svojim aktivnostima doprinosi razvijanju i učvršćivanju svijesti da jezik treba da bude u centru nacionalnog bića i kulture.
Tanasić je istakao da je kao direktor Instituta za srpski jezik posjetio Andrićev institut u Andrićgradu i da ne sumnja da će on u budućnosti, zajedno s ostalim nacionalnim institucijama u Republici Srpskoj i Srbiji, doprinositi jačanju svijesti o značenju srpskog jezika i ćiriličnog pisma.
Tanasić je pri tom naglasio da je već prilikom letimične šetnje kroz Banjaluku, Bijeljinu i Beograd uočljivo u kakvom je stanju srpski jezik i ćirilično pismo.
"Malo ćemo naći firmi čiji su nazivi napisani ćirilicom. Isto tako na kioscima ćemo naći malo listova štampanih ćirilicom... Knjiga ima nešto više, ali bih rekao nedovoljno. To je taj jedan pokazatelj o statusu srpskog jezika i srpskog jezika u srpskim nacionalnim sredinama", rekao je Tanasić.
On je naglasio da sve to dokazuje da Srbi kao narod ne djeluju na ostvarivanju svojih nacionalnih i kulturnih interesa na duge staze.
"Ovo svedoči kao da nam je ćirilica bila potrabna samo dok su Srbi bili biološki ugroženi. Da je to nešto privremeno. Trebalo bi da se okrenemo i da vidimo kako rade i brinu o svom jeziku drugi narodi koji su slične veličine poput nas, kao što su Česi i Slovaci", rekao je Tanasić.
On je ukazao da Srbi, ma gdje živjeli, nisu dovoljno razvili svijest da je briga o srpskom jeziku i pismu stalna briga, ne samo države, već svih koji se jezikom bave.
"Ne može se ništa učiniti dok na nivou države ne prevlada mišljenje da je jezička politika jedan od stubova ukupne nacionalne politike. Nije smelo da se desi da se raznim reformama fond srpskog jezika u školama svede na broj časova opšte-tehničkog ili likovnog vaspitanja", istakao je Tanasić.
Govoreći o "tuđicama" koje su "okupirale" srpski jezik, Tanasić je rekao da "ne mora sve što svijetom kruži da upadne u srpski jezik".
"Srpski jezik nikada nije bio potpuno zatvoren. Treba da prihvatimo samo one reči za koje nema zamjene u srpskom jeziku, a ako je prihvatimo da one bude prilagođena zakonitostima našeg jezika", zaključio je Tanasić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.