Knjiga je opet u modi, rekli bi čitaoci sa Zapada, a onda posegnuli za tabletom, s virtuelne police uzeli knjigu i počeli da čitaju neki od trenutno najpopularnijih romana.
Naime, tako razmišlja 70 odsto čitalaca u SAD i Zapadnoj Evropi. Međutim, kako se odmiče prema istoku, 90 odsto ljubitelja knjige i dalje uglavnom prošeta do biblioteke i uzme štampano izdanje. Ipak, BiH muku muči sa još jednim problemom. Iako je svakim danom sve više onih koji bi uživali u tablet čitanju, kod nas nije uređena oblast autorskih prava, tako su biblioteke u mogućnosti da digitalizuju samo časopise za koje imaju dozvolu izdavača ili knjige kojima su "istekla" prava, odnosno koje su objavljene prije više od 50 godina.
"Na Zapadu je odavno završeno sa štampanjem mnogobrojnih časopisa i mogu se naći samo u online obliku, za razliku od nas gdje je sve i dalje na papiru. Zapravo, 70 odsto stanovništa koristi isključivo online biblioteke, a samo 30 odsto uzima štampano izdanje. Kod nas je situacija obrnuta, čak drastično drugačija. Sve je više studenata, naših korisnika, koji se raspituju za online izdanja komercijalnih djela, ali, nažalost, imamo pravne kočnice preko kojih ne možemo preći", pojašnjava Dalibor Pančić, stručni saradnik za informatiku u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS.
Po njegovim riječima, više se ne može govoriti kako je ljepše čitati štampanu knjigu i slušati šuštanje papira, jer ovo objašnjenje, sa razvojem tehnologije, više "ne pije vodu".
"IT magovi svega u se dosjetili pa sada imate i elektronički papir, koji zaista šušti kada okrećete virtuelnu stranu. Sve je uznapredovalo, vremena se mijenjaju i nadamo se da će i kod nas zaživjeti ovaj način modernog čitanja, jer je mnogo onih koji bi radije ovako posegnuli za knjigom. Zašto onda neko djelo da ne približimo čitaocima", dodaje Pančić.
Svim skepticima, koji i dalje ne vjeruju u moć online biblioteka, objašnjava da one u svijetu funcionišu po potpuno istom principu kao i, na primjer NUB RS. Tačnije, postoji više digitalizovanih oblika nekog djela, korisnik se prijavi preko svog naloga, iznajmi digitalizovanu knjigu i dužan je da je na virtuelnu policu vrati u roku od deset dana, jer drugi čitaoci čekaju svoj red. Ako djelo nije na polici u datom roku, administrator online biblioteke je skida sa korisnikovog naloga i dodjeljuje drugom čitaocu.
Prema statistikama iz regiona, na godišnjem nivou elektroničke knjige imaju i do 120.000 čitalaca. Oni koji vode sajtove besplatnih elektronskih knjiga kažu da digitalizacija djela ne umanjuje popularnost klasičnog načina čitanja, jer je važnije šta čitamo, a ne u kojem je obliku to što nas interesuje. Ipak, vjeruju da će digitalne knjige jednog dana činiti većinu produkcije i ističu da ne vide razliku između čitanja Šekspira u digitalnom ili analognom obliku.
Banjalučanin Milan Kovačević kaže da je pročitao mnogo online knjiga, jer je lakše neko djelo odabrati na interntu nego prošetati do biblioteke.
"Dok dođem do biblioteke prođe me volja za čitanjem. Ovako daunlodujem nešto što nađem na internetu, a dosta je knjiga digitalizovano i onda uživam. Teže mi je da čitam na računaru pa sam kupio tablet. Zaista nema nikakve razlike i sve je stvar navike", ističe Kovačević.
Prelazak sa štampanih na elektronske knjige u svijetu se dogodio prije desetak godina kada je Izdavačka kuća "Simon & Shuster Inc." putem interneta pustila u prodaju knjigu Stivena Kinga "Riding the Bullet" po simboličnoj cijeni od 2,5 dolara.
Podzemni hram
Kako bi čitaoce vratili knjigama, Javna biblioteka iz Njujorka je pokrenula novi projekat podzemnog hrama knjige, odnosno virtuelne biblioteke, koja bi bila dostupna svima koji koriste podzemnu željeznicu. Ideju andergraund biblioteke u djelo sprovode Keri Tan, Maks Pilvat i Fredi Rodrigez, studenti "Miami Ad School", a zamislili su je kao virtuelnu policu sa knjigama, sa koje bi putnici mogli preuzimati željeno djelo.
"Virtuelna biblioteka, napravljena u obliku uobičajenih reklama, smještena u vozovima podzemne željeznice dopuštala bi putnicima da besplatno skinu i pročitaju prvih deset stranica knjige na svojim smartfonima, a onda ih ta ista reklama uputi u najbližu biblioteku u kojoj će pronaći štampanu verziju knjige", objašnjavaju u njujorškoj biblioteci.
E-knjige upale u potrošačku korpu
Kancelarija za nacionalnu statistiku u Engleskoj (HAVC) zabilježila je nedavni porast publike koja čita digitalne knjige pa su one uvrštene u izračune potrošačke korpe.
Kao potvrda rastuće popularnosti korištenja elektronskih knjiga, stigao je i izvještaj Vladine Kancelarije za statistiku, predstavljen potrošačkom korpom, kojom se mjere troškovi života u Engleskoj.
Godišnje promjene u "inflacijskoj" korpi, koju Kancelarija koristi za nadgledanje troškova i viših cijena, donose presjek promjena u troškovnim navikama i životnom stilu nacije.
Nova korpa, u kojoj je predstavljeno 700 dobara, reflektuje izmjene u navikama jela i zabave kod mlađe populacije. Recimo, šampanjac je ispao iz korpe, a upotreba hladnih i toplih sendviča u pabovima, kao i puding u engleskim kantinama, uskočili su i zauzeli nova mjesta.
Elektronske knjige, čitane putem platformi poput Kindlea ili eReadera spadaju, sudeći po novim procjenama, u važno i rastuće tržište te je zabilježen značajan porast publike koja čita digitalna izdanja. Osim na e-knjige, konzumenti takođe troše na digitalne televizore, kao i video-snimače.
Znatno je porasla i prodaja dječjih elektroničkih edukativnih igračaka, kao što su InnoTab 2 i LeapPad 2 tableta.
Djeca i dalje više vole miris papira
Uprkos mišljenju da će nove generacije čitati uglavnom e-knjige, neka istraživanja pokazuju da djeca prije spavanja više vole štampane.
Masovno širenje raznih e-readera i sve veća popularnost elektronskih knjiga navela je mnoge na zaključak da živimo u periodu kraja knjige kao fizičkog predmeta i da je danas štampano izdanje knjige nešto slično rukopisima napisanim sredinom 15. vijeka, neposredno nakon Gutenbergovog epohalnog izuma: one postoje i još uvijek ih prave, ali zapravo je riječ o vrsti u izumiranju.
Takvi fatalisti svoje gledište potkrepljuju i raznim primjerima, kojih zaista ne nedostaje. Do "velikog skandala" je došlo nakon što je samo u štampanom izdanju objavljena knjiga "Memory of Light", roman pokojnog pisca Roberta Džordana, kojim se zaključuje epska fantasy serija romana "Wheel of Time". Iako je roman odmah po objavljivanju došao na prvo mjesto liste bestselera "New York Timesa", činjenica da je objavljeno samo štampano izdanje knjige (dok je elektronsko izdanje najavljeno za kasnije) toliko je razbjesnila čitaoce da su ovi pokrenuli kampanju pisanja hate-mailova i zatrpali Amazone pismima neukusnog sadržaja.
Ipak, neka istraživanja sugerišu da nije sve tako crno za budućnost štampanih knjiga i da one, ipak, nisu relikt nekih prošlih vremena, pogotovo nakon što su u "Perspectives on Psychological Science" objavljeni rezultati istraživanja koji kažu da čitanje knjiga djeci u ranom djetinjstvu može podići nivo inteligencije za čak šest bodova. Naime, objavljeni su rezultati istraživanja u SAD (Kids&Family Reading Report) gdje su ispitivači došli do zanimljivih rezultata. Djeca od šest do sedamnaest godina, ako je vjerovati njihovim odgovorima, mnogo više vole čitati štampane knjige prije spavanja. Doduše, ovo ne znači da te knjige više vole od digitalnih, s obzirom na to da je većina njih odgovorila da im se sviđa privatnost koju nude elektronska izdanja, kad ne žele da njihovi prijatelji znaju šta čitaju.
Takođe, nimalo začuđujuće, djeca više vole elektronske knjige kada idu na putovanje. U svakom slučaju, ako ovi rezultati i ne nude konačan odgovor na pitanje hoće li čitanje štampanih knjiga u budućnosti postati raritet, oni, ipak, sugerišu da se nestanak štampanih knjiga neće dogoditi tako skoro. Možda samo u javnim prevoznim sredstvima.
