BEOGRAD - Ova nagrada je opasna po zdravlje pisca, jer mesec dana od trenutka kada bude objavljen najuži izbor, pa sve do ovog trenutka, tenzije stalno rastu, pisac hteo ne hteo tu je prisutan i ništa ne može da radi, kazao je danas Filip David, srbijanski pisac jevrejskog porijekla, nakon što je proglašen 61. dobitnikom NIN-ove nagrade za roman "Kuća sećanja i zaborava".
Istakao je da njegova knjiga sada ima svoj samostalni život te da čitaoci određuju njenu sudbinu.
Žiri, u sastavu Vladislava Gordić-Petković (predsjednica), Mića Vujičić, Jasmina Vrbavac, Mihajlo Pantić i Božo Koprivica, prevagnuo je na njegovu stranu, iako su mu konkurenti bili Oto Horvat ("Sabo je stao") i David Albahari ("Životinjsko carstvo").
Pantić kaže da je odluka žirija bila četiri naprema jedan te da je on jedini glasao za Horvatov roman "Sabo je stao", dok Albaharijevo "Životinjsko carstvo" nije dobilo niti jedan glas.
Ističe da su se brzo i lako složili prilikom izbora tri najbolja romana, jer smatraju da su u najužem izboru zaista bila najkvalitetnija djela.
Što se tiče pisaca iz Republike Srpske, među 170 romana koji su bili konkurenti za ovu prestižnu nagradu, našla su se imena pisaca Tihomira Levajca, Milenka Stojičića, Ranka Risojevića, Željka Pržulja, Branka Brđanina Bajovića… Ipak, najveći uspjeh ove godine ostvarila je Tanja Stupar-Trifunović, uvrstivši se romanom "Satovi u majčinoj sobi" među 11 najboljih pisaca.
Taj uspjeh, u konkurenciji za NIN-ovu nagradu, od pisaca iz RS prethodnih godina imali su samo Branko Brđanin Bajović i Berislav Blagojević.
"To je bio lep trenutak. Roman Tanje Stupar je primećen kao jedan vrlo nov, lep, svež, mlad i ako ona reprezentuje to što se piše u Republici Srpskoj, onda možete da budete zadovoljni, jer je ušla u vrlo rigorozan i najcenjeniji mogući izbor, tih deset, 11 najboljih romana", istakao je Pantić.
"Kuća sećanja i zaborava", roman ovjenčan NIN-ovom nagradom, baziran je na dešavanjima iz Drugog svjetskog rata, kada glavni junak Albert Vajs, u najranijem djetinjstvu ostaje bez roditelja i biva usvojen i sačuvan od pogroma u jednoj njemačkoj porodici iz koje, ipak, bježi. Riječ je o biografskom romanu Filipa Davida u izdanju "Lagune" iz koje navode da je "gledajući sa strane, malo verovatno da bi Filip David poželeo da bude neko drugi ili da pozajmi nečiji identitet, jer mu se ni filigranskom upornošću ne može pronaći mrlja u dugotrajnoj biografiji".
Bilo kako bilo, osnovna misao romana je da "svako ponekad poželi da bude nako drugi, ali šta ako dobije priliku za to".
Što se tiče piščeve profesionalne biografije, ona je zaista bogata. Bio je dugogodišnji urednik Dramskog programa Televizije Beograd. Danas je profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Iza njega je mnoštvo napisanih TV drama i filmskih scenarija. Napisao je tri knjige pripovjedaka, tri knjige eseja, jednu knjigu pisama zajedno sa Mirkom Kovačem i pored nagrađenog romana i roman "Hodočasnici neba i zemlje".
Piše u tradiciji Danila Kiša, Borislava Pekića i Mirka Kovača o kojima je zapisao: "Pekić je puno napisao, ali ne i svoja, kako je zamislio, glavna dela. Kiš je, sada je to jasno, obeležio našu književnu epohu, a Mirko Kovač je bio, kako sam izjavio na njegovoj sahrani, poslednji veliki pisac velike, potonule Jugoslavije!"
Svečano uručenje NIN-ove nagrade laureatu Filipu Davidu zakazano je za 26. januar u prostorijama hotela "Hayat". Podsjećamo, prvi dobitnik ovog priznanja davne 1954. bio je Dobrica Ćosić za roman "Koreni".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.