Književnost

Gazi Husrev-begova biblioteka: Riznica koja čuva rukopis iz 1106. godine

Gazi Husrev-begova biblioteka: Riznica koja čuva rukopis iz 1106. godine
Gazi Husrev-begova biblioteka: Riznica koja čuva rukopis iz 1106. godine

Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu jedna je od najstarijih biblioteka na Balkanu, a u njoj se čuva oko 300 rukopisa koji su prepisani prije 1500. godine.

Više od stotinu hiljada bibliotečkih jedinica u ovoj godini preseljeno je u novu zgradu, moderno zdanje sagrađeno od donacije države Katar. Zgrada se nalazi u srcu Baščaršije, uz samu Gazi Husrev-begovu medresu, koja je, također, jedna od najstarijih obrazovnih institucija na Balkanu.

Biblioteka izgrađena 1537. godine, kad i Medresa, čuva vrijedne rukopise, štampane knjige, časopise i različita dokumenta na mnogim jezicima.

Mustafa Jahić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, kaže da više od 10.500 bibliotečkih jedinica čine kodeksi rukopisa sa oko 20.000 većih i manjih djela iz islamskih nauka, orijentalnih jezika, lijepe književnosti, filozofije, logike, historije, medicine, veterine, matematike, astronomije i drugih nauka.

Ekipa "Nezavisnih" imala je priliku obići novo zdanje biblioteke površine 7.000 metara kvadratnih i upoznati se sa najnovijim tehnologijama, kao i sa moderno opremljenim prostorom, depoima koji se pokreću elektronskim putem, čitaonicama koje su opremljene tako da korisnicima omogućavaju najveću udobnost, korištenje bežičnog interneta, te svih knjiga dostupnih u biblioteci, i to uz uslugu bibliotekara.

"Rukopisni fond, fond osmanskog arhiva, arhiva Islamske zajednice kao i ostali fondovi smješteni su u zasebnim depoima s policama koje se pokreću elektronskim putem i opremljeni su najsavremenijom bibliotečkom i tehničkom opremom. U svakom od njih kontroliraju se količina svjetlosti, temperatura i vlaga. Ugrađen je savremeni protupožarni sistem, kao i posebni sefovi koji omogućavaju maksimalnu sigurnost bibliotečke građe", priča nam Jahić.

Restauracija papira i kože

Napominje kako su u ovoj biblioteci posebno ponosni na Odjeljenje za restauraciju i konzervaciju Gazi Husrev-begove biblioteke, koje omogućuje korištenje savremenih metoda restauracije i konzervacije papira i kože.

"Shodno internim potrebama, ovaj odjel je prije svega orijentiran na segment restauracije papira, tj. bibliotečke građe koja je vezana za papir kao medij, što čini najveći dio bibliotečkog fonda i podrazumijeva rukopise, štampane knjige i materijale, arhivirane časopise, razne mape, dokumente, levhe, sa akcentom na zaštiti i restauraciji rukopisa kao centralnog bibliotečkog fonda", objašnjava Jahić.

Šahsena Đulović, glasnogovornica Gazi Husrev-begove biblioteke, pokazujući nam sve ljepote ovog zdanja, kazala nam je da su aktivnosti restauratorskog odjela usmjerene na saniranje hemijskih, bioloških i mehaničkih oštećenja objekata restauracije, te da se uglavnom restauriraju papir i koža, jer je najviše djela pisano na papiru i koži.

Obišli smo i muzej, koji se nalazi u sklopu biblioteke, i koji nam je bio posebno zanimljiv zbog bogate i značajne građe kojom raspolaže.

Đulovićeva kaže da je muzej savremeno opremljen i artefaktima omogućava visok stepen zaštite. U muzeju se čuvaju artefakti koji se odnose na historiju pismenosti u Bosni i Hercegovini i uopće kulturnu prošlost Bosne i Hercegovine. Osim muzeja, na isti način je opremljen još jedan izložbeni prostor.

Oduševilo nas je ono što smo vidjeli u muzeju. Divili smo se lehvama, bešiki, kaligrafiji, priboru za pisanje, globusima izrađenim od kože, te rijetkim starim nišanima, nadgrobnim pločama sa tarihima (porukama ispisanim na kamenu).

"Ples derviša"

Posebno zanimljiva u muzeju nam je bila posudica od bakra ispisana arapskim pismom za koju nam je Đulovićeva objasnila da je riječ o posudi s zapisima iz Kur'ana, koja je nekada služila za liječenje.

"Po predanjima, to se koristilo za liječenje, iz nje se pilo, ali najbolje će biti da za to nađete objašnjenje na internetu", kazala je Đulovićeva.

U muzeju smo uočili i lehvu koja prikazuje derviše iz Mevlevijskog reda u zikru (molitvi), lehva predstavlja "ples derviša", što je neuobičajeno za islamsku umjetnost koja ne preferira i ne običava slikanje likova.

Najznačajniji fondovi biblioteke (rukopisi, arhivska građa i stare štampane knjige) u međuvremenu su mikrofilmovani i digitalizirani.

Depo u kojem se čuvaju rijetki rukopisi posebno je pohranjen i nije dostupan posjetiocima, tako da ga ni mi nismo mogli snimiti.

Osman Lavić, bibliotekar zadužen za rijetke rukopise, kaže da je rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke jedna od najvećih, ako ne i najveća zbirka orijentalnih rukopisa, ne samo u BiH, nego i u širem regionu, i posjeduje 10.590 kodeksa, odnosno više od 16.000 djela, s obzirom na to da jedan kodeks može sadržavati od dva do 50 sitnih dijelova uvezanih u jedan svezak.

"Najviše je rukopisa na arapskom jeziku, oko 60 posto, 30 posto na turskom, a ostatak na persijskom i bosanskom jeziku, pisan arapskim pismom, odnosno alhamijado književnost", rekao je Lavić.

Ovdje postoji veliki broj tematski zastupljene vjerske literature, počev od Kur'ana, preko islamskog prava, tradicije i drugih disciplina. Osim toga, veliki broj rukopisa je iz astronomije, astrologije, matematike, istorije, lingvistike, književnosti, geometrije i drugih znanosti koje su se u to vrijeme izučavale.

Lavić ističe kako su rukopisi na ove prostore dolazili na više načina, te da su u prvo vrijeme stizali iz tada značajnih kulturnih centara, kao što su Istanbul, Bagdad, Damask, Meka, Medina, ali i drugih centara kao što su Beograd, Temišvar, Skoplje, Budim i drugi.

Vrijedna dijela

Tvrdi kako je stanovništvo naših prostora vrlo brzo u to osmansko vrijeme savladalo jezičku barijeru, pa su se brzo uključili u civilizacijski krug pa počeli prepisivati, a onda i pisati djela na orijentalnim jezicima.

"To je već početak 16. stoljeća i tad već imamo Mustafu Ali-bega Bošnjaka, Hasana Kjafiju Pruščaka, šejh Mustafu Ejubovića, zatim novije autore poput Mula Mustafe Bašeskije, pa sve do Muhameda Mehmeda Handžića, koji je pisao na orijentalnim jezicima i prepisivao knjige i u 20. stoljeću. Posjedujemo njegovih 30 rukopisa", naveo je Lavić.

Najstariji rukopis u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, objašnjava Lavić, četvrti je svezak enciklopedijskih djela "Ihja ulumid-din" Ebu Hamida Muhameda el-Gazalije (umro 1111. godine), a rukopis je prepisan pet godina prije autorove smrti.

"To je najstariji primjerak ovog djela u svijetu. On je prepisan pet godina prije smrti autora. U biblioteci postoji oko 300 rukopisa koji su prepisani prije 1500. godine, a to je godina koja se uzima kao neka granica inkunabula (izuzetno rijetkih knjiga)", objasnio je Lavić.

 Među ovim rukopisima ima i onih koji se po ukrasima, ornamentici i umjetničkom dojmu mogu ubrojati u remek-djela i biserje orijentalne kaligrafije. Tu prije svega spadaju džuzevi Mehmed-paše Sokolovića, Mushaf Fadil-paše Šerifovića, Hafizov divan pjesama s minijaturama, Džamijeva zbirka pjesama Tuhfe el-ahrar i na desetine primjeraka luksuzno ukrašenih mushafa, zbirki dova i divana poezije na turskom i persijskom jeziku. Među njima su i dva džuza iz banjalučke džamije Ferhadija, koji se u ovoj biblioteci nalaze odavno.

Dostupna za sve

Mustafa Jahić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, kaže da je biblioteka oduvijek bila javna, te da su svi dobro došli.

"Veliko je interesovanje, posebno stranih istraživača, a i čitaonice su svakodnevno pune. Ljudi dolaze, studenti, naučni radnici, ali i obični građani koji su zainteresirani za nauku i knjigu", rekao je Jahić, te dodao da će uskoro sva izdanja ove biblioteke biti digitalizovana i dostupna svima.

Godišnja članarina je 30 KM, dok je za studente i đake 15 KM. Može se platiti i polugodišnja, ali i sedmična članarina.

Isprave o zavještanju

Biblioteka ima oko 1.500 vakufnama (isprava o zavještanju nekog dobra) iz cijele BiH. Manji dio ih je originalni, a drugi su ovjereni prepisi, prepisani u tri knjige. Za historiju nastanka i razvoja pojedinih mjesta kao i pojedinih objekata vakufname su važni izvori. Među njima je i vakufnama Isa-bega Ishakovića, osnivača Sarajeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije