Umjesto savjeta skrivenih u knjigama ili prikazanih kroz metafore, jednostavne i inspirativne životne poruke često dolaze kada se veliki pisci odluče na javne govore studentima na završnoj godini fakulteta.
Iskreni iskazi o onome što bi mladi ljudi trebalo da cijene nude i jedinstvene uvide u autorske filozofije, te u interpretaciju njihovog rada. Otvorenost i optimizam ovih govora omogućavaju nam da u nekim slučajevima sagledamo pisce u nekom drugačijem svjetlu.
Džonatan Franzen iskazao je tugu zbog tehnološkog napretka, koji je doveo do osamljivanja, ali u svom govoru ponudio je i alternative takvom životnom stilu. Po njegovom mišljenju, savremena kultura nagoni na stalno izlaganje, što na kraju dovodi do slabljenja ličnosti i karaktera. Zbog stalne izloženosti i straha od odbacivanja nastojimo se svima svidjeti, umjesto da se u potpunosti posvetimo stvarima koje volimo. Analogija tog stanja jasno je prikazana lajkovanjem na Facebooku.
"Kada zatvoreni u sobi bjesnite i osuđujete svijet oko sebe, svi problemi čine vam se zastrašujućima. Ali, kada odlučite izaći i izložiti se stvarnim kontaktima sa stvarnim osobama ili stvarnim životinjama, postoji velika opasnost da ćete zavoljeti mnoge od njih", naveo je Franzen.
Govor autora romana "Beskonačna šala" Dejvida Fostera Volasa kasnije je adaptiran u knjizi "Ovo je voda". Volas naglašava prednosti čitanja i pisanja, te napominje i naučno dokazanu činjenicu da čitanje fikcije razvija sposobnost empatije.
U svom obraćanju Džordž Sonders se usredsredio na važnost ljubaznosti, napominjući da "u svom životu najviše žali za trenucima u kojima nije bio dobar i nježan prema drugima". Govor je objavljen i u književnoj formi, a grupa umjetnika iz Bruklina napravila je ilustrovanu verziju govora u kojoj je narator sam autor.
Govor istaknute spisateljice Suzan Zontag održan na fakultetu "Vassar" 2003. godine bio je prvenstveno odgovor na odluku o napadu Iraka. Ohrabruje publiku da "ostane budna, intelektualno znatiželjna i analitična", te da ne prihvata bezrezervno predočene informacije.
"Pažnja je osnova vitalnosti", smatra Zontagova.
Nil Gejman, pisac proslavljen kao scenarist strip serijala "Pješčani čovjek", podijelio je sa studentima svoje misli o kreativnosti, hrabrosti i snazi. Podstakao je mlade slikare, muzičare, pisce i sanjare da "krše pravila i razmišljaju izvan okvira".
"Kada se stvari zakomplikuju - pravite dobru umjetnost", poručio je slavni autor diplomcima.
Govor Džonatana Safrana Fora adaptiran je u esej "Kako ne biti sam", a inspirisan je dilemom u kojoj se pisac našao nakon što je u parku čuo djevojčicu kako plače i ustuknuo dok je procjenjivao treba li je pitati šta nije u redu?
"Naši promašaji u nastojanjima da uvijek budemo ljubazni i dobri rezultat su tehnološkog napretka - lakše je udaljiti se od originalne interakcije i usmjeriti pažnju na stalan protok brze i plitke komunikacije", smatra For.
Književnica Toni Morison je uvjerena da je sreća pravi cilj ljudskih nastojanja.
"Znam da utiče na vaš izbor partnera i odabir profesije, ali molim vas, nemojte ostati na tome. To nije dovoljno. Naravno, vi to zaslužujete, ali ako je lični uspjeh lišen smisla i socijalne pravde, sama ta ideja o održavanju srećnog, pretvara se zapravo u trivijalni život. Izgleda dobro, ali nema dobrih djela", zaključila je spisateljica.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.