Kako strancu objasniti zašto neko spava ko zaklan

N. Vržina - 03.02.2013 07:53
Kako strancu objasniti zašto neko spava ko zaklan

Prevođenje fraza sa stranih jezika na naš može biti problematično čak i za vrsne poznavaoce određenog jezika, međutim, ništa lakše nije ni onima koji imaju tu (ne)sreću da književna djela ovdašnjih autora prevode na neke druge jezike.

Svojevremeno je jedan od najpoznatijih književnika sa ovih prostora Momo Kapor u javnosti obznanio kako mu se jedan od prevodilaca iz Amerike javio povodom "nerazumljivih" fraza.

"U vašoj priči, koju upravo prevodim, postoje neki nejasni izrazi, pa vas molim da mi ih objasnite. Pišete da je to koštalo kao 'kajgana svetog Petra'. Odakle znate da je sveti Petar jeo omlete? Ako je, pak, jeo, koliko je mogla da košta ta kajgana kada je toliko skupa, od koliko jaja, u kojoj valuti je plaćena? Da li bih taj izraz mogao da prevedem kao: "St. Peter's scrambled eggs", bila su samo neka od pitanja koja je prevodilac tada uputio Kaporu.

Isti je imao i problem sa prevođenjem nama svima dobro poznatog izraza "jaje na oko".

"Šta je to 'egg on eye', zašto bi neko stavio jaje na oko, da se, možda, kod vas očna oboljenja ne liječe jajima", pitao se prevodilac Kaporovog djela.

Poznati bh. književnik Stevan Tontić pojašnjava da je činjenica da se mnoštvo riječi ne može bukvalno prevesti, te da iz tog razloga nekada mogu da se dese smiješni i na kraju netačni prevodi.

"Nama je dobro poznat izraz 'špansko selo', kada govorimo o nečem potpuno nepoznatom, međutim, kada taj izraz prevedete na njemački, u prevodu postoji izraz po kojem ova krilatica dobija značenje češko selo i takvih izraza je mnoštvo", kazao je Tontić.

Kada nastanu problemi takve vrste, svakako je neophodno kontaktirati s autorom, kako bi pojasnio značenje i kako bi se pronašla riječ ili izraz koji imaju analogno značenje. Stranim prevodiocima nije jasno ni šta znači izraz "pljunuti otac", ali i kako je, uopšte, moguće da nekome "padne sjekira u med". Kapor je svojevremeno navodio da je sa izrazom "spava k'o zaklan", imao najviše neprilika.

"Kako prevesti na civilizovani jezik da neko tako dobro i slatko spava, kao da su ga preklali? Da li smo se kroz istoriju toliko dugo klali da nam je pokolj već ušao u metaforične snove", zapitao se Kapor.

Banjalučki književnik Predrag Bjelošević, čija su djela prevedena na mnoge svjetske jezike, ali koji i sam radi prevode, napomenuo je da nije imao problema kada je prevod njegovih poetskih i proznih djela na strane jezike u pitanju, jer ne koristi mnogo ove neobične izraze.

"Naš jezik je dosta 'tvrd' i mislim da moramo mnogo više raditi na njegovom obogaćivanju i osvježavanju, jer sam se susretao sa problemom kako neki strani izraz prevesti na naš", istakao je Bjelošević.

Dodaje da se desi da čovjek mora mjesecima da razmišlja kako bi pronašao adekvatnu riječ za neki prevod.

"Takav slučaj se desio i meni prilikom jednog prevoda kada sam izveo riječ 'rasnutak', kako bih pojasnio pojam otkrovenje", rekao je on.

Na jednom srbijanskom forumu koji okuplja nekolicinu prevodilaca navodi se da je najveći problem s kojim se suočavaju upravo prevod citata i fraza.

"Kod prevođenja fraza nađu se takve nijanse i zavijuci značenja da se prevodiocu zavrti u glavi. Svaka fraza bi, po našem mišljenju, mogla da se prevede na stotine različitih načina. U takvim situacijama dosta pomažu postojeći prevodi na naš jezik djela iz kog fraza potiče", navode prevodioci na ovom forumu.

Teško ćemo ikada strancima objasniti zbog čega se neko "smije k'o lud na brašno", a o prevođenju naših viceva gotovo da niko ni ne razmišlja. Ipak, većina književnika i prevodilaca će se složiti da je lakše strancima da odgovore na pitanje o riječima i izrazima nego o dešavanjima na našim prostorima.

Neprevodive fraze

k'o svetog Petra kajgana

jaje na oko

špansko selo

pljuniti otac

pala mu sjekira u med

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Iskren smijeh prijeki lijek

    24.01.2015 20:33 - Milan Rakulj, Foto: G.Šurlan

    Dinko Osmančević, rođen 1971. u Banjaluci, gdje i danas radi i stvara, pisac je kratkih formi - aforizama, satiričnih priča, pjesama i čak kratkih naučnofantastičnih priča.

  • Nagrađene učenice iz RS

    24.01.2015 14:25 - Srna

    BEOGRAD - Dvoje učenika iz Republike Srpske osvojilo je nagrade na ovogodišnjem Svetosavskom književnom konkursu za učenike osnovnih i srednjih škola, koji organizuje Društvo "Sveti Sava" iz Beograda.

  • Izdavaštvo učiniti značajnom privrednom granom

    23.01.2015 13:03 - Srna

    BANJALUKA - Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Dane Malešević izjavio je danas da bi izdavaštvo u Srpskoj trebalo podržati donošenjem propisa kojim bi ta oblast postala jedna od značajnih privrednih grana u kojoj bi mogao da se zaposli određen broj lica, a čime bi se pomogao razvoj društva.

  • Dvanaest najromana 21. vijeka

    21.01.2015 16:06 - Agencije

    LONDON - BBC je pozvao kritičare Njujork tajmsa, Tajma, Kirkus Rivjua i drugih prestižnih listova da sastave listu 12 najvećih romana 21. vijeka i na njoj su se našla djela Zejdi Smit, Čimamande Ngozi Adiči, Ijana Mejkuana.

  • Filip David laureat NIN-ove nagrade

    19.01.2015 18:23 - Milan Rakulj

    BEOGRAD - Ova nagrada je opasna po zdravlje pisca, jer mesec dana od trenutka kada bude objavljen najuži izbor, pa sve do ovog trenutka, tenzije stalno rastu, pisac hteo ne hteo tu je prisutan i ništa ne može da radi, kazao je danas Filip David, srbijanski pisac jevrejskog porijekla, nakon što je proglašen 61. dobitnikom NIN-ove nagrade za roman "Kuća sećanja i zaborava".

  • Filip David dobitnik 61. NIN-ove nagrade

    19.01.2015 12:36 - Agencije

    BEOGRAD - Ovogodišnji dobitnik NIN-ove nagrade za književnost je Filip David za roman "Kuća sećanja i zaborava", saopštio je danas žiri na konferenciji za novinare nakon završne sjednice u prostorijama kompanije "Ringier Axel Springer" koja izdaje NIN.

  • Nušić živi širom svijeta

    19.01.2015 09:00 - Dajana Miljić

    "Gospođa ministarka", "Ožalošćena porodica" i "Narodni poslanik" samo su neka od djela najvećeg srpskog komediografa Branislava Nušića, koja su i danas rado gledana na daskama koje život znače ili u filmskoj verziji, 77 godina nakon smrti ovog vizionara.

  • Miladinu Beriću nagrada za satiru

    18.01.2015 20:20 - M. Rakulj

    BANJALUKA - Po izboru časopisa "Nosorog" najbolja knjiga satire za 2014. je "Onomad je bila dobar komad", autora Miladina Berića.

  • Gojko Đogo: U svakoj porodici poneko piše pesme

    16.01.2015 21:20 - Milan Rakulj

    Gojko Đogo, književnik koji je za zbirku izabranih i novih pjesama "Grana od oblaka" nagrađen godišnjom "Zmajevom nagradom" Matice srpske, ističe da se raduje što je stao u red dobitnika ovog uglednog priznanja, koje, kako vjeruje, imponuje svakom pjesniku.

  • Na jesen knjiga o Hemingvejevom privatnom životu u Parizu

    15.01.2015 10:47 - Agencije

    NJUJORK - Do sada neobjavljeni razgovori sa Ernestom Hemingvejem pojaviće se u novoj knjizi koja izlazi ove jeseni, piše AP.

  • Hrnčić među 100 najboljih

    12.01.2015 21:20 - Z.Č.

    SANSKI MOST - Književnik Midhat Hrnčić uvršten je na listu 100 najboljih haiku pjesnika u svijetu, u izboru Svjetske haiku asocijacije.

  • »Satovi« sve glasnije kucaju

    12.01.2015 20:32 - Dajana Miljić

    Roman "Satovi u majčinoj sobi" banjalučke književnice Tanje Stupar-Trifunović ušao je u uži izbor od 11 najboljih za NIN-ovu nagradu za 2014.

  • Moja preporuka: Irena Stanković - skratite zimske dane uz »Rat i mir«

    10.01.2015 10:31 - N.N.

    Snijeg i niske temperature početkom nove godine podsjetiše me na daleku i hladnu majčicu Rusiju, zemlju po mnogo čemu blisku našoj duši.

  • Telebak: Knjige se štampaju gotovo bez selekcije

    08.01.2015 16:55 - Srna

    TREBINJE - Knjige se danas štampaju neštedimice i obilato, gotovo bez selekcije, pa svako preko noći može postati pisac, a dovoljno je da imate 2.000 KM i možete objaviti knjigu, upozorio je Novica Telebak Teni, urednik izdavačke djelatnosti Književne zajednice "Jovan Dučić" u Trebinju.

  • Stihovi Jesenjina vječno žive

    04.01.2015 09:00 - Milan Rakulj

    Odlazak velikog pjesnika Sergeja Aleksandroviča Jesenjina (1895-1925) prije tačno 89 godina, za rodnu Rusiju i svijet, sudeći po čitanosti stihova ovoga poete, do dan-danas ostao je samo fizičkog karaktera.

Oglasi za posao

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.