O knjigama nikad nije izgovoreno dovoljno riječi, a one su gotovo svakom svojom zaokružile događaje, dane, godine, vijekove, epohe… Redovi ispisani o prošlosti, uljepšani ili potpuno ogoljeni, stvarali su detaljne slike u glavama čitalaca. Ipak, postoje i redovi ispisani kao nevjerovatan pogled u budućnost. Knjige - proroci, to ime im i te kako pristaje.
Djela koja tematizuju naučnu fantastiku (SF) pokazala su nam kako bi svijet mogao izgledati decenijama unaprijed. Ali, neki pisci su otišli daleko, pa su poput pravih magova pisali o izumima, tehnologijama i socijalnim normama, što je aktuelno već danas.
"Paris in the Twentieth Century" (1863.), Žil Vern: U ovom je romanu Vern predvidio podmornice i slijetanje čovjeka na Mjesec. Ovo nije njegovo najbolje ostvarenje, ali interesantno je to što su predviđanja o izumima ispričana sto godina prije nego što su postala stvarnost. U njih se svrstavaju podmornice i tehnologija potrebna za slijetanje na Mjesec.
"An Express of the Future" (1888.), Mišel Vern: Sin Žila Verna u svojoj knjizi predvidio je "Hyperloop", transatlantski tunel u kojem se vozovi pokreću kroz pneumatske cijevi pod jakim pritiskom. Tek nedavno je Elon Musk predstavio "Hyperloop", kojim bi od jednog do drugog kraja Kalifornije prešao za vrlo kratko vrijeme.
"The World Set Free" (1914.), Herbert Džordž Vels: Ova knjiga je pisana za vrijeme Prvog svjetskog rata, a u njoj je autor opisivao mogućnost atomskog oružja gotovo sto godina prije nego što je ono stvarno izumljeno i upotrijebljeno. Iako je moć radioaktivnosti tada već bila poznata, Vels je predstavio njegovu destruktivnu upotrebu.
"Brave New World" (1932.), Oldus Haksli: Priča je smještena u 2540. godinu, a opisuje društvo u kojem ljudi koriste droge za poboljšavanje raspoloženja, koje likovi u djelu zovu "soma". Naučnici se antidepresivima nisu bavili sve do pedesetih godina prošlog vijeka, što znači da je Haksli predvidio upotrebu takvih supstanci.
"1984" (1948.), Džordž Orvel: Opšte je poznato da je Orvel ovim djelom predvidio vladinu kontrolu i nadzor, pišući o tome kako vlade kao "Big Brother" znaju sve - šta i kada radimo, a za to mogu i da nas kazne.
"Stranger in a Strange Land" (1961.), Robert Hajnlajn: Knjiga je predvidjela vodene krevete i kolonizaciju Marsa. Hajnlajn je opisao moderni krevet iz budućnosti, a o njemu je pisao toliko detaljno da je patent stvarnog inovatora prvobitno bio odbijen budući da je Hajnlajn imao intelektualno pravo na isti. Takođe, predvidio je i "Mars One" misiju, budući da je glavni lik u knjizi rođen i odgojen na Crvenoj planeti.
"2001: A Space Odyssey" (1968.), Artur Klark: Klark je ovim romanom predvidio iPad i online novine. Njegova knjiga postala je kultni klasik zbog realističnog opisa putovanja svemirom i luksuznim avionima.
"Time is the Simplest Thing" (1977.), Kliford Simak: Likovi u ovom romanu usavršili su sposobnost proizvodnje umjetnog mesa, oko kojeg su debatovali glavni likovi. Slično se događa i danas.
"Neuromancer" (1984.), Vilijam Gibson: Roman je predvidio sajber prostor i kompjuterske hakere. Kad je 1984. godine objavljen, internet je bio još relativno nov, a WWW još nije ni postojao. Većina ljudi u svijetu je tek učila kako koristiti internet, a Gibsonov glavni lik već je koristio isti, i ne samo to: hakovao je stranice i krao podatke s njih.
"Stand on Zanzibar" (1969.), Džon Braner: Branerov roman je najtačniji opis budućnosti. Priča je smještena u 2010. u Ameriku, pod predsjednikom Obomi. U svijetu romana vladaju svakodnevne terorističke prijetnje i napadi, a nasilje u školama je stara vijest. U autorovom svijetu Detroit je postao grad duhova, što se i ostvarilo nedavnim bankrotom. Gej kultura je opšteprihvaćena, a ljudi posjeduju TiVo i električne automobile.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.