Književna djela i lektire koje su nekad oblikovale generacije dječaka i djevojčica sada možemo naći "iskasapljene" na internet stranicama, kojih je sve više, a sudeći prema komentarima mladih posjetilaca, učenici se sve manje vode onom krilaticom da je knjiga čovjekov najbolji drug.
Na takvim sajtovima, koji niču kao pečurke poslije kiše, mogu se pronaći prepričane lektire, a neki đaci su priznali da su na osnovu toga dobili čak i visoke ocjene u školi, a da stvarno ne znaju ni kakve su prve stranice književnog djela. Umjesto da danima iščitavaju pravu lektiru, mnogi đaci je za desetak minuta na ekranu kompjutera pročitaju ukratko prepričanu.
Na internet stranicama kao što su lektireonline.com, lektirko.blogspot.com, pismeni.com i drugim mogu se naći kratko prepričana djela kao što su "Orlovi rano lete" Branka Ćopića, te "Bašta sljezove boje" i "Doživljaji Nikoletine Bursaća" istog pisca. Na mnogim sajtovima nema podataka ko ih je kreirao, odnosno ko tačno stoji iza njih.
Prepričana su na samo jednoj stranici ekrana čak i remek-djela Ive Andrića "Prokleta avlija" i "Na drini ćuprija". Od "kasapljenja" nisu bili pošteđeni ni avanturista Tom Sojer, "Mali princ", a ni roman "Dnevnik Ane Frank", koji je preživio armade nacističke Njemačke, ali kako se čini, nije eru modernnih tehnologija. Osim sižea same lektire, mogu se naći uputstva što bi trebalo napisati prilikom izrade jednog domaćeg zadatka, od stilskih figura, zapleta i fabule romana te najčešćih pitanja koja postavljaju nastavnici i odgovora na njih, pa sve do glavnih likova i njihovih osobina.
Slučaj sa junacima
Čak je u pedesetak redova prepričan i "Pinokio", lektira za drugi razred osnovne priče. Tu se za slavnog Pinokija kaže da je bio "bezobrazan, drzak i lakomislen lutak", a poslije postaje "plemenit dječak koji nježno brine za roditelje". Jedan učenik Luka R. se u komentarima požalio da je zbog tako kratkog sadržaja dobio "samo dvojku" u školi?!
Za junaka Toma Sojera i poruku tog romana se kaže: "Dječje nestašluke treba shvatiti kao najprirodniju pojavu." Ovu prepričanu lektiru lajkovalo je čak 1.300 mladih.
Sara L., učenica osnovne škole, kazala nam je da uglavnom čita lektire, ali da postoje i one koje su joj dosadne, pa ih onda nađe prepričane na internetu.
Neki od roditelja dugo nisu znali da postoje prepričane lektire na internetu, pa nisu brižljivo pratili da li njihova djeca zaista čitaju romane.
"Moja kćerka, koja je šesti razred, mi je jedan dan priznala kako mnogo njenih drugara iz razreda ne čita knjige nego, kada im nastavnica da zadatak da urade lektiru, oni je jednostavno prepišu s interneta. Kada sam to saznala, ostala sam bez teksta. Rekla sam joj da ništa ne može zamijeniti lektiru i savjetovala joj da se drži štampane knjige, a ne tamo nekih prepričanih nebuloza, koje su pune grešaka", kazala nam je jedna Banjalučanka.
Međutim, ima i roditelja kojima, izgleda, ne smeta to što njihova djeca ne pročitaju cijelu lektiru, pa je tako jedna majka na prepričani Ćopićev roman "Orlovi rano lete" ostavila komentara koji glasi: "Ovo je super, pomoglo je mojoj kćerki oko lektire i dobila je pet."
Velika šteta
Milanka Babić, dekan Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu i profesorka srpskog jezika, ističe kako se obrazovni sistem, nažalost, godinama unazad urušava.
"Društvo ne posvećuje dovoljno pažnje obrazovanju godinama unazad, a takođe širi procesi globalizacije su marginalizovali našu kulturu u odnosu na svjetske trendove i engleski jezik, a i te društvene mreže koje su postale sastavni dio naših života, nanijele su nam veliku štetu", smatra Babićeva.
Ističe kako književno djelo koje je uvršteno u plan i program daje dobru vaspitno-obrazovnu poruku te kritikuje nemoral i promoviše moral i druge primarne vrijednosti.
"Intelektualna krađa je još teži oblik krađe nego kada u prodavnici uzmete nešto sa polica pa nećete da platite, a do kada će to trajati, vjerovatno sve dok takve stvari ne počnemo najstrože kažnjavati. Nažalost, sada živimo u jednoj kulturnoj i moralnoj baruštini u kojoj su zakazale sve ćelije društva, počevši od porodice, koja vrlo brzo dijete prepusti internetu, Facebooku i drugim trivijalnim stvarima i sadržajima. A onda je tu i društvo kome porodica, prijateljstvo, moral i poštenje nisu normalni sistemi vrijednosti. Dobili smo mnogo ljudi koje nosi kolektivna svijest i nemeće neke obrasce ponašanja, te pravi od njih bahate ljude bez nekih velikih vrijednosti", rekla je Babićeva.
Uzroci i posljedice
Ivan Šijaković, sociolog iz Banjaluke, navodi da za ovakvo stanje postoji više uzroka, ali da će posljedice biti veoma teške, kako po djecu tako i po društvo.
"Uzroke, prije svega, možemo naći u opštem stanju društva, koje nameće da učenici ne moraju uopšte da se trude da bi postigli neki uspjeh kao, recimo, prije 30 godina. To je jedna vrsta imitacije, koju djeca vide na svakom koraku, to su vidjeli od svojih roditelja, kolega, porodice. Uzmi, ukradi, prevari, podvali, okoristi se tuđim radom, to su vrijednosti koje su danas, nažalost, na snazi", ističe Šijaković.
Drugi razlog, po Šijakovićevom mišljenju, nalazi se u samom školstvu i kod predavača.
"Ti nastavnici kod kojih đaci prepisuju su obični tupavci i ljenjivci koji ne rade svoj posao nego kvare i degradiraju profesiju, a đaci i roditelji im se podsmijavaju. Oni ne znaju da privole đake, da ih zainteresuju za knjigu, da im je učine zanimljivom. Njihova nekreativnost je jedan od razloga za takvu nezainteresovanost djece", rekao je Šijaković.
Ovaj sociolog smatra da će posljedice takvog razmišljanja i rada biti najgore.
"Takva djeca će biti mali, tupavi, drski i bezobrazni ljudi kada odrastu. Vidite, kao što matematika razvija kognitivnu crtu ličnosti čovjeka, tako književnost razvija humanističku i kreativnu. Oni će biti osakaćeni sa te strane, ali ono što je sigurno je to da će sve nadoknaditi svojom beskrupuloznošću, koju su naučili i usvojili odmalena", rekao je Šijaković.
Profesori književnosti tvrde da se prepričavanjem knjiga mladi odvlače od složenosti djela, lijepih rečenica i na kraju od same pismenosti.
Ipak, profesori, sociolozi i stručnjaci iz drugih oblasti slažu se da ništa ne treba skroz generalizovati, pa tako još imamo talentovanih đaka koji redovno čitaju sve lektire, pišu divne sastave, pjesme, neki su napisali i svoje prve knjige te upravo takvi talenti vraćaju nadu da neće budućnost biti "generacije neznalica".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
