Književnici su u potrazi za inspiracijom često posezali za neiscrpnom umjetničkom temom - nesrećnom i tragičnom ljubavi. Od Romea i Julije preko Edipa i Jokaste pa sve do Vronskog i Ane Karenjine, pisana umjetnost je obilovala osebujnim, tužnim i nerijetko iščašenim ljubavnicima.
Neke od njih su razdvajale porodice, druge nesrećan splet okolnosti, dok treće nije rastavljalo ništa u njihovim uvrnutim odnosima.
Njihove veze su već od početka bile osuđene na propast, a nesreća kojom su odisale rijetko se viđa u stvarnosti. Ipak, neki od njih su bili inspiracija, a drugi noćna mora milionima ljudi širom svijeta.
Neke su se opet izdvojile po svojoj bizarnosti i tragičnosti, te su se više od drugih urezale u kolektivnu svijest.
Jedan od poznatijih književnih parova svakako su Edip i Jokasta iz Sofoklove tragedije "Kralj Edip". Naime, nesreća Edipa i Jokaste proizlazi iz činjenice da je riječ o majci i sinu koji su se, ne znajući pravu istinu, vjenčali. Tragičan slijed događaja koji je doveo do ove bizarne veze započeo je jednim proročanstvom, a nastavio se Edipovim ubistvom njegovog oca (takođe, ne znajući o kome je riječ). Kada je istina izašla na vidjelo, Jokasta se objesila, a Edip sam sebe oslijepio.
Ovaj par je svoje mjesto našao i u psihoanalizi te je Sigmund Frojd Edipovim kompleksom nazvao razvoj dječaka kroz identifikaciju s ocem i želju prema majci.
Osim grčkih tragičara, za tvorca najtužnijih ljubavnih parova glasi bard britanske književnosti Viljem Šekspir. Romeo i Julija su inspiracija milionima zaljubljenih već stotinama godina. Njihova ljubav je čista i iskrena. No mržnja među njihovim porodicama ih sprečava da budu zajedno, te nesretni splet okolnosti dovodi do duplog samoubistva ljubavnika.
Kao što su Romeo i Julija postali simbol nesrećne i zabranjene ljubavi, tako su Karenjin i Ana iz Tolstojevog remek-djela postali metafora za disfunkcionalan brak.
"Sve srećne porodice su srećne na isti način, a sve nesrećne, nesrećne su na svoj", rečenica je koja opisuje odnose glavnih junaka u ovom djelu. Glavna junakinja razočarana porodičnim životom i dosadom upustila se u aferu s mladim grofom Vronskim. Na kraju, mužu priznaje da ga ne voli te završava život pod tračnicama voza.
Sasvim drugačija je ljubavna priča iz "Zločina i kazne", klasika drugog ruskog književnog velikana. Dostojevski nam donosi ljubav s "dna kace". Raskoljnjikov je ubica, a Sonja prostitutka, no njihov je odnos pošten, ali ne sasvim iskren jer on skriva činjenicu da je počinio zločin. Takve priče ne mogu imati srećan kraj, pa tako ni ova. Glavni lik završava u Sibiru, gdje služi kaznu, a njegova ljubavnica odlazi s njim kako bi mu olakšala zatvoreničke dane.
Podjednako kontroverzan je i odnos Lolite i Humberta u Nabokovljevom klasiku, koji na suptilan način tematizuje problem pedofilije. Razlika u godinama je velika, a njihov odnos pršti seksualnom napetošću.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.