Nobelovom nagradom, koja je Ivi Andriću na današnji dan prije 53 godine uručena u Stokholmu, za roman "Na Drini ćuprija", ovaj pisac bacio je snop svjetlosti i skrenuo pažnju svijeta na ovdašnju književnost. Ipak, usljed nedostatka finansijskih sredstava, našem jedinom nobelovcu je na godišnjicu uručenja ovog najznačajnijeg književnog priznanja rijetko ko od nadležnih za očuvanje sjećanja na njegov lik i djelo mogao priuštiti nešto više od sjećanja!
Tako Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u Sarajevu, iako baštini neprocjenjivu ostavštinu Ive Andrića, nije obilježio 53. godišnjicu od dodjele Nobelove nagrade. Kako je navela Aida Ključić, zamjenik direktora Muzeja, u planu je bilo otvaranje spomen-sobe Ivi Andriću, ali zbog nedostaka finansijskih sredstava taj projekat je prolongiran.
"Bez obzira na to što će proći ovaj datum, mi to imamo u planu i to je naš prvi cilj u narednom periodu. Iz nekoliko izvora smo tražili sredstva, tako da se nadamo da će to biti realizovano, kao i da će biti nešto što će privući veliki broj posjetilaca u naš muzej", istakla je Ključićeva.
I baš kao što je 1961. godine samu nagradu Andrić okarakterisao kao pažnju koju svijet poklanja zemlji koja se bori za svoje mjesto u svijetu globalne kulture, ta borba još traje, mada trenutno čak i slabijim intenzitetom.
Ni preko Drine, tačnije u Zadužbini Ive Andrića u Beogradu, koja čuva uspomenu na ovog sjajnog pisca, jučerašnji dan nisu obilježili na poseban način.
"Zadužbina je koncentrisana na svoje tekuće aktivnosti koje se tiču čuvanja uspomene na lik i djelo Ive Andrića. S obzirom na to da ove godine nije okrugla godišnjica, nismo ni pripremali poseban program tim povodom", naveli su u Zadužbini.
Čak ni u Andrićgradu, odakle s ponosom ističu da su jedini grad na svijetu koji je u potpunosti posvećen jednom piscu i njegovom djelu, juče nije bilo prigodnih sadržaja u znak sjećanja na dan kada je Andriću uručena prestižna nagrada. Dragana Bedov iz Andrićevog instituta kaže da su u oktobru, povodom Andrićevog rođendana, u Andrićgradu održani naučni i književni skupovi, da godina prolazi u obilježavanju stogodišnjice Velikog rata te da spremaju kritička izdanja Andrićevih djela.
"Na 53. godišnjicu dodjeljivanja Nobelove nagrade Ivi Andriću nismo imali sadržaja, jer bi sve datume bilo nemoguće ispratiti", pojasnila je ona.
Izgleda da je svijest o Andrićevom značaju danas najživlja u njegovom rodnom Travniku. U ondašnjem Zavičajnom muzeju nisu zaboravili na 10. decembar, a kustos Enes Škrgo je pojasnio da su povodom datuma dodijele Nobelove nagrade Ivi Andriću spremili prigodan program. Tamo je sinoć trebalo da bude održana književna veče pod nazivom "Andrićev dug", gdje je pored kustosa kao učesnik bio najavljen i glumac Matej Baškarad. Glavni dio programa trebalo je da bude baziran na eseju o formativnom razvoju nobelovca.
Iako je Ivo Andrić pedeset odsto novčanog iznosa Nobelove nagrade odmah donirao za unapređenje narodnih biblioteka u BiH, a nekoliko godina kasnije i ostatak novca darovao u iste svrhe, čini se da je sjećanje na njega, s vremena na vrijeme, baš kao i taj novac, dobrano istrošeno.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.