BEOGRAD - U Beogradu je obilježena 31 godina od smrti srpskog pisca Branka Ćopića polaganjem vijenaca na njegov grob u Aleji velikana na Novom groblju, prigodnim govorima i recitovanjem stihova.
Vijence su položili predstavnici Predstavništva Republike Srpske u Beogradu, predstavnici opštine Krupa na uni, Hašana, Književnog kluba "Branko Ćopić" iz Beograda i Fondacije "Bašta sljezove boje".
Direktor Fondacije "Bašta sljezove boje" Dušan Ilić pozvao je na pružanje podrške inicijativi da se podigne kuća Branka Ćopića u njegovim rodnim Hašanima.
On je podsjetio da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik obećao da će biti pokrovitelj spomen područja "Bašta sljezove boje" pored Une, posvećenog Ćopiću, te se založio da u stanu Branka Ćopića u Beogradu bude osnovan muzej.
Glumac Tomo Kuruzović, koji je glumio Ćopićeve likove, rekao je da je Ćopić bio heroj svog vremena kada niko nije smio da kaže "ne", čovjek koji nije odustajao od svoje satire i ideala i "naše prvo pero da istinu u laž zabode".
"Sve što je napisao od satire nastalo je u Beogradu i `Doživljaje Nikoletine Bursaća` i `Osmu ofanzivu`. NJegova želja je bila da bude u Beogradu. Volio je svog djeda Radu, koji ga je zvao i Baja i Biograde moj", rekao je Kuruzović.
Ljiljana Nikolić iz Književnog kluba "Branko Ćopić" podsjetila je da je ovaj klub prošle godine podnio zahtjev beogradskoj opštini Zvezdara da se u jednom od parkova ove opštine, kod Šeste gimazije, podigne spomen-bista Branku Ćopiću i da se nadaju pozitivnom odgovoru.
Branko Ćopić tragično je okončao život 26. marta 1984. godine u Beogradu, bacivši se sa Savskog mosta. Sahranjen je u Aleji velikana na Novom groblju u Beogradu.
U jugoslovenskoj književnosti stekao je status stvaraoca sa najviše štampanih i prevedenih djela, a njegov opus može se pronaći na više od 30 svjetskih jezika.
Iza njega su ostala mnoga djela, a među najpoznatijim su "Major Bauk", "Prolom", "Doživljaji Nikoletine Bursaća", "Bosonogo djetinjstvo", "Gluvi barut", "Orlovi rano lete", "Ne tuguj bronzana stražo", "Magareće godine", "Osma ofanziva", "Bašta sljezove boje"...
Ćopić je rođen 1. januara 1915. godine u selu Hašani kod Bosanske Krupe. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, nižu gimnaziju u Bihaću, a učiteljsku školu pohađao je u Banjaluci i Sarajevu, a završio u Karlovcu. Na Filozofskom fakultetu u Beogradu diplomirao je 1940. godine, pedagoško-filozofsku grupu.
Prvu priču objavio je 1928. godine, a prvu pripovijetku 1936. godine. Najviše svojih djela napisao je za djecu. Bio je član Srpske akademije nauka i umetnosti i Akademije nauka i umjetnosti BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.