VIŠEGRAD - U Andrićgradu danas je promovisan treći broj "Istorijskih svesaka" u izdanju Istorijskog odjeljenja Andrićevog instituta, koji donosi pregled srpske štampe o pogromima Srba 1914. godine nakon Sarajevskog atentata.
Direktor Arhiva Srbije Miroslav Perišić rekao je da redakcija u ovom broju iznosi niz novih činjenica iz istorijskih izvora, a posebno štampe, iako ova tema nije nepoznata široj naučnoj i drugoj javnosti.
On je naveo da je malo ko do sada objavljivao šta je srpska, ali i austrougarska, francuska i svjetska štampa pisala o stanju u BiH poslije Sarajevskog atentata.
"U štampi se, bilo iz kog ugla da se gleda, detaljno opisuju dani nakon atentata, koje karakteriše ogromno nasilje nad Srbima, njihovom imovinom i vjerskim i nacionalnim identitetom, pa i brojna ubistva srpskih domaćina i vlasnika firmi", dodaje Perišić.
Perišić je naglasio da je javnost u Srbiji uglavnom bila dobro informisana o događajima u BiH preko listova kao što su "Politika", "Pijemont", "Trgovinski glasnik", zatim "Novosti", "Sloboda" i "Branik".
U svom telegramu iz Sarajeva "Poster Lojd" priznaje da sada u ovom gradu nema ni jednog srpskog dućana, ni jedne srpske kuće, koja nije porušena, polupana i poharana.
"Rulja je ulazila u kuće, iznosila stvari na ulicu i lupala. Drugi su za to vrijeme odnosili sve što je bilo od vrijednosti i razbijali kase i trgovačke fijoke", piše u telegramu.
Perišić je pojasnio da se iz opisa koji donose bečki listovi vidi da je policija, koja je tobože trebalo da štiti Srbe, "nagruvala" pljačkaše baš na onu stranu gdje je trebalo da se upropasti srpska imovina.
U srpskoj štampi nakon atentata na Franca Ferdinanda zapisano je da je rulja u Sarajevu demolirala "Prosvjetu", kuću srpsko-crkvene opštine i totalno devastirala hotel "Evropu", koji je bio vlasništvo Gligorija Jevtanovića, Srbina koji je uhapšen u Višegradu pri bjekstvu u Srbiju.
Štampa je tada pisala, a "Istorijske sveske" su to objavile, da je srpska imovina opljačkana i demolirana i u ostalim gradovima BiH, poput Mostara i Nevesinja.
"Istorijske sveske" u trećem broju objavljuju i članke iz hrvatske, mađarske i austrougarske štampe o haosu i progromima Srba poslije sarajevskog atentata.
O istoriji fenomena masovne izolacije - koncentracionim logorima u "Istorijskim sveskama", čiji je glavni i odgovorni urednik Emir Kusturica, pisao je Goran Miloradović.
Perišić je najavio da će se narednom broju "Istorijskih svesaka" velika pažnja biti posvećena valjevskoj bolnici iz vremena Prvog svjetskog rata, kada je cijeli grad bila bolnica u kojoj su se ravnopravno liječili srpski ranjenici i austrougarski zarobljenici.
On je naglasio da će u narednom broju biti ekskluzivno objavljene do sada nepoznate pojedinosti o Sarajevskom atentatu, odnosno da su u Beču i Sarajevu znali za njegovu pripremu.
"To će dodatno uzburkati javnost", kaže Perišić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.