Fikcija je često utočište svih nesrećnih priča o bitkama koje se odvijaju između ljudi spojenih zavjetima zajedničkog života sve do njegovog kraja. Najbolje priče o žudnji, izdaji, mržnji, te očaju, dosadi, razočaranju, ljubomori i bijesu dolaze upravo iz bračnih zajednica, a ova djela pružaju bolne primjere neslavnih krajeva velikih književnih bračnih zajednica.
"Madam Bovari", Gistav Flober: Kada se razmišlja o bračnoj nesreći, prva junakinja klasične literature koja pada na pamet obično je Ema Bovari. Njen dosadni suprug ne može ispuniti divlje čežnje koje razdiru romantičnu Emu. U ovom portretu bračnog raspada, često se ističe neskriveni prezir prema jadnom suprugu Čarlsu. On je iznevjeren, prevaren, zbunjen i cijeli život se nosi s taštinom i nezadovoljstvom u kućnoj atmosferi.
"Ledena oluja", Rik Mudi: U priči o tjeskobi u predgrađu Konektikata, brak je usamljeno mjesto za život. Radnja se odvija sredinom sedamdesetih, a u braku Bendžamina i Elene Hud razgovor je rijetkost, intimnost je fikcija, dok je seks relikvija iz prošlosti. Svoje obostrano nezadovoljstvo udružuju u akciji učestvovanja na žurci "razmjene ključeva". Tokom zabave vani bjesni ledena oluja, koja će donijeti tragediju njihovoj porodici.
"Njeno tijelo zna", David Grosman: Šaul je uvjeren da njegova žena ima aferu i suludo sakuplja sve "dokaze" njene nevjere. Rezultat je grozničava, potentna vizija, u kojoj se isprepliću ljubav i ljubomora. Nije bitno šta je stvarnost, jer priča stavlja naglasak na tragediju sumnje u osobu sa kojom živimo, a zapravo je ne poznajemo.
"Doba nevinosti", Idit Vorton: U ovom romanu sukobljavaju se osjećaj odgovornosti i porodičnih obaveza te strasti prema drugoj osobi. Njuland Arčer oženjen je Mej, osobom koju su formirali njeno vaspitanje i tradicija, a ne njene prave duhovne potrebe. Tokom jednog izlaska Njuland se očajnički zaljubljuje u nekonvencionalnu supruginu rođaku, zavodljivu i krhku Elenu Olensku. Ali, Mej ga zauvijek veže za sebe dobro tempiranom trudnoćom, te do kraja života ostaje zatvorenik svojih slabosti i popuštanja.
"Ana Karenjina", Lav Nikolajevič Tolstoj: U legendarnoj i vjerovatno najcitiranijoj rečenici iz nekog književnog djela, saznajemo da sve srećne porodice nalikuju jedna drugoj, te da su sve nesrećne porodice nesrećne na samo njima svojstven način, a saznajemo priču koja vodi u propast tragično ostrašćenu junakinju. Ali, ni brak Aninog brata Stiva i njegove supruge Doli nije srećan i obilježen je nevjerom. Doli kasnije objašnjava Ani da mu je oprostila, ne iz obaveze ili zato što je "dobra i pokorna žena", već jednostavno zato što joj nikada niko nije predložio bilo što slično.
"Buđenje", Kejt Šopen: Leon Pontelije bio je vrlo uviđajan suprug, dok je vidio naznake submisivnosti u svojoj ženi. Ona, s druge strane, u jednom trenutku shvata da joj brak efektno zatvara sve portale romanse, sreće i snova. Otkriva da joj slobodu nudi - plivanje. Ali, njeno otkriće dovodi i do tragičnog kraja nakon probuđene snage.
"Put revolucije", Ričard Jejts: U kući, u predgrađu, u braku, mirnim životom egzistiraju Ejpril i Frenk Viler. Nakon nekog vremena počinju se brinuti, pitajući se postaju li neopisivo dosadni, neautentični odrazi svega što mrze. Jejts daje do znanja da ljubav nudi utočište, ali i neizostavnu zamku.
"Privremena mjera", Jumpa Lahiri: Mladi bračni par, polako i u tišini, oporavlja se od smrti svog prvog djeteta, povlačeći se svako u svoj privatni okean gubitka. Jednog dana, dok je naselje u mraku zbog gubitka struje, provode vrijeme otkrivajući jedno drugom nešto što nikada do tada nisu rekli. Razmjenjuju priznanja, sve dok ona ne otkrije da ga planira ostaviti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.