BANJALUKA - Ranko Risojević, dobitnik godišnje nagrade Udruženja književnika RS, zbog koje se digla velika prašina na ovdašnjoj književnoj sceni, kaže da je uzor današnje generacije književnika Tomas Bernard, koji se gadio književnog života, smatrajući ga za državno tutorisanje, ali da, kad god za to ima priliku, govori afirmativno o mladima u književnosti.
Ipak, za njih ima i značajnu zamjerku.
"Umjetnici su po prirodi svog posla individualci i to tako treba da bude, ali mlađu generaciju, primijetio sam, ne zanima književnost kao manifestaciona pojava, a to čini književni život. Oni neće da dolaze na književne večeri ako i sami ne učestvuju, a to je naglašeni provincijalizam", dodaje on.
Dodaje da je zadovoljan prijemom svog romana "Noć na Uni" te ističe da samo aktivno učešće u književnom životu pruža pravo na legitimnu primjedbu.
"Veoma sam zadovoljan prijemom moga romana koji je, po podacima izdavača, njihova najbolje prodavana knjiga prošle godine. Sve usmene reakcije onih koji su pročitali su veoma povoljne", dodao je on.
"Risojevićev roman 'Noć na Uni' na eksplicitan način tematizuje problematiku našeg podneblja, nastojeći da pronikne u fenomenologiju", pisalo je u obrazloženju žirija koji mu je dodijelio pomenutu nagradu.
Za "Noć na Uni" kaže da je djelo o jednoj generaciji koja prolazi, a koja je odrastala u neobičnom vremenu o kome nemamo velikih i značajnih djela. Zbog toga smatra da je na piscima da se pozabave lokalnim temama, iako nekim krugovima ne odgovara ništa što nije univerzalna tema, a o univerzalnom, ističe, mnogo bolje od današnjih pisaca rekli su Šekspir, Gete, Manu, Andrić.
"Mene je poodavno impresionirala čuvena Gogenova slika, koju sam vidio u Parizu, neobičnog naslova 'Odakle dolazimo? Ko smo? Kuda idemo?'", govori Risojević, koji je u tim pitanjima vidio suštinu bavljenja umjetnošću.
"Pogledajmo Andrića. Pošto je objavio 'rane radove', on se vratio upravo ovim pitanjima, odgovarajući na njih svojim djelima. Za mene, književnost treba da govori nešto važno o nečemu, prvenstveno o čovjeku, u određenom prostoru, u određeno vrijeme", smatra Risojević.
On duboko vjeruje da se pisac kroz književnost obraća drugim ljudima koji u njenim odgovorima vide sebe, odnosno da tako mora biti kod svih pisaca koji se ozbiljno prihvataju spisateljskog posla, odbijajući da stvaraju zabavu za mase.
"Veliki matematičari", Risojevićeva je knjiga koja je u četiri izdanja prodata u 10.000 primjeraka. Tu je i "Bosanski dželat", roman za koji se uskoro očekuje njemačko izdanje, te "Simana" i "Gospodska ulica", knjige nakon kojih otkriva da piše i treći roman kako bi čitalačka publika dobila "Banjalučku trilogiju".
"U suštini, to su dvije priče, s jedne strane o Drugom svjetskom ratu, stradanju, kolaboraciji, o komunistima i njihovim protivnicima, o sticanju i konačnoj pljački i onoga malo što je ostalo od prethodnih pljačkaša", ističe Risojević.
Lektira u FBiH
Prema zapažanju autora, njegovi romani u posljednjih deset godina privlače sve više čitalaca.
Roman "Dječaci sa Une", u prvom tiražu od 5.000 primjeraka, rasprodat je iste godine kada je i izašao.
Drugo izdanje je imalo sličan tiraž te je roman ušao u lektiru za osnovne škole u FBiH, a pisac uskoro očekuje da će takav uspjeh doživjeti i u RS.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.