BEOGRAD - Istaknuti srpski književnik i akademik Dobrica Ćosić biće sahranjen sutra u Beogradu.
Ćosić će biti sahranjen u 14.00 časova na Novom groblju, saopštila je Srpska akademija nauka i umetnosti /SANU/.
Ćosić je umro juče u snu u 93. godini u Beogradu.
Dobrica Ćosić rođen je u mjestu Velika Drenova, kod Kruševca, 29. decembra 1921. godine.
Bio je istaknuti srpski književnik i prvi predsjednik Savezne Republike Jugoslavije. Zalagao se za podjelu Kosova i Metohije.
Za vrijeme komunističke vlasti kritikom vladajuće ideološke koncepcije u nacionalnoj politici otvara pitanje Kosova i svoje stavove javno iznosi na sjednici Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije.
Krajem maja 1968. godine se završila njegova partijska karijera i od tog perioda kao slobodni umjetnik potpuno se okrenuo književnom radu pišući svojevrsnu sagu o Srbiji.
Ćosić je svojim vizionarskim i magičnim književnim stilom ostavio dubok trag u srpskoj književnosti. NJegova djela, koja su obilježila srpsku književnost 20. vijeka, privlačila su veliku pažnju čitalaca i uvijek su bila među najčitanijim izdanjima.
Objavio je romane "Daleko je sunce", "Koreni", "Deobe", "Bajka", "Moć i strepnje", "Vreme smrti" u četiri dijela, "Vreme zla", "Grešnik", "Otpadnik", "Vernik", "Vreme vlasti", "Vreme zmija", knjige reportaža "Sedam dana u Budimpešti", publicističke knjige "Akcija" i "Stvarno i moguće", knjige "Promene".
Romanom "Vreme vlasti dva" /2007/ završio je, kako je sam izjavio, ciklus romana o Srbiji 20. veka, koji je počeo romanom "Koreni" 1954. godine prvim dijelom sage o porodicama Katić i Dačić.
Sredinom osamdesetih osnovao je Odbor za odbranu slobode misli i govora koji je branio sve protivnike socijalističke Jugoslavije, bez obzira na nacionalnost.
Podržao je predsjednika Srbije Slobodana Miloševića i njegov politički program 1988. godine, zbog čega je doživio da mu čitaoci vraćaju knjige.
Godinu dana kasnije učestvuje u organizovanju Srba u Hrvatskoj u Srpsku demokratsku stranku, a sljedeće godine i u osnivanju istoimene stranke u BiH, na čijem čelu će se naći Radovan Karadžić.
Bio je 12 godina republički i savezni poslanik. Za prvog predsjednika SR Jugoslavije izabran je 15. juna 1992. godine, a godinu dana kasnije je smijenjen tajnim glasanjem u oba vijeća Savezne skupštine, poslije sukoba sa Slobodanom Miloševićem.
Smjenu je inicirala Srpska radikalna stranka "zbog kršenja Ustava". Ćosić je prešao u opoziciju i na poziv Zorana Đinđića, govorio je na protestnim skupovima 1996-1997. godine.
U maju 2000. godine ušao je u Narodni pokret "Otpor", ali je kasnije izjavio da to ne bi učinio da je znao da je ta organizacija finansirana iz inostranstva.
Bio je redovni član Odjeljenja jezika i književnosti od 1976. godine, a dopisni je postao 1970. godine.
Ćosić je bio član Udruženja književnika Srbije i Srpske književne zadruge, čiji je bio i predsjednik od 1969. do 1971. godine.
U SANU je bio član odbora za proučavanje srpske manjine u susjednim zemljama, za 3. milenijum i za proučavanje Kosova.
Takođe, bio je član Odbora za odbranu slobode misli i izražavanja, organizator i predsjednik od 1984.godine.
Bavio se i uredničkim radom u časopisu "Mladi borac".
Dobitnik je više značajnih nagrada Sedmojulske, NIN-ove, Udruženja književnika Srbije, NJegoševe nagrade, Specijalne Vukove nagrade, Nagrade BIGZ, nagrade Zlatni krst cara Lazara, nagrade Laza Kostić, nagrade Meša Selimović, nagrade Kočićeve zadužbine, nagrade narodne biblioteke Srbije, nagrade Svetozar Ćorović, Zlatni prsten despota Stefana Lazarevića.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.