Pisana riječ oblikovala je kulture i istorije, opominjala, podsjećala i učila. Koliko je zaista uticala na društvene tokove, pokazuje i najnovija lista najuticajnijih pisaca svih vremena, koju je sačinio Daniel Burt, doktor književnosti.
Na njegovom popisu 100 najuticajnijih književnika u sam vrh su se smjestili Vilijam Šekspir, Dante Aligijeri i Homer, a od živih književnika na listu su uvršteni samo Gabriel Garsija Markes i Ginter Gras.
U pregledu istorije i uticaju literarnih umjetnika tokom razdoblja od gotovo 3.000 godina nema većih iznenađenja, najzastupljeniji su britanski i hrišćanski književnici.
Velika trojka: Burt, inače specijalizovan za viktorijansko doba, objasnio je zašto su Šekspir, Aligijeri i Homer sačinili vrh ljestvice.
Najmlađi među njima, majstor iz Stratforda na Avonu, već dugo važi kao najveći dramaturg u istoriji, a njegova djela su prevedena na gotovo sve svjetske jezike. Uprkos ogromnoj popularnosti, o Šekspiru se zna prilično malo, a sve donedavno naučnici nisu bili sigurni ni kako je izgledao. Bio je plodan pisac, a osim drama, pisao je i sjajnu poeziju. Djela poput "Hamleta", "Macbetha" i "Romea i Julije" spadaju u najveće drame ikada napisane, a citati iz njih su ušli u svakodnevnu upotrebu. Ipak, sjenu na sjaj velikog umjetnika baca sumnja da je dio djela koja mu se pripisuju pokrao od siromašnijih pisaca svog vremena. Taj trač očito nije uticao na Burta koji je Vilijama Šekspira stavio ispred njegovih briljantnih pratitelja.
Aligijeri svoje "srebro" može zahvaliti "Božanstvenoj komediji", koja je danas obavezna literatura svakog srednjoškolca. I ostala djela firentinskog pjesnika odišu virtuoznošću koja će kulminirati u trilogiji - "Raj", "Čistilište", "Pakao". Njegovo sagledavanje ljudskog djelovanja u sklopu nepromjenljivih etičkih načela imalo je i te kakav uticaj na kasniju evropsku književnost.
Rame uz rame sa spomenutim velikanima našao se Homer, tvorac epova "Ilijada" i "Odiseja". Nije sigurno kad je ovaj briljantni pisac živio ni gdje je rođen, a opisuje se kao slijep i siromašan starac koji je živio od recitovanja pjesama. S obzirom na njegov stil, malo je vjerovatno da je ovaj veliki književnik zaista bio slijep. Njegov uticaj na civilizaciju je nemjerljiv, a možda se najplastičnije oslikava u činjenici da na osnovu njegovih epova i danas nastaju filmovi u Holivudu.
Tolstoj i četiri Britanca: Odmah uz ova tri velikana, Burt je namijenio mjesto najsjajnijoj zvijezdi ruskog realizma Lavu Tolstoju. Ovaj ruski grof i hrišćanski anarhista u više navrata je proglašavan najboljim romanopiscem koji je ikad hodao zemljom. Bogatstvo, talenat i mnogo slobodnog vremena učinilo ga je jednim od plodnijih pisaca svog vremena dok su mu mjesto među besmrtnicima, između ostalog, osigurala djela "Ana Karenjina" te "Rat i mir".
Dominantan uticaj engleskog govornog područja u književnosti ili pak kulturalnu pristrasnost oslikava nastavak Burtove liste na kojoj se od petog do osmog mjesta nalaze britanski pisci. Uz oca engleske književnosti, Džefrija Čosera, mjesto su redom našli Čarls Dikens, Džejms Džojs i Džon Milton.
Vergilije i Gete: Listu deset najvećih zatvaraju rimske poete Vergilije i svestrani njemački pisac i mislilac Johan Volfgang von Gete.
Tvorac "Eneide" bio je omiljeni umjetnik rimskog imperatora Oktavijana Augusta, a zanimljivo je da je svjetsku slavu i priznanje stekao uprkos činjenici da nije pripadao imućnoj porodici. Osim književnošću, Vergilije se bavio medicinom i filozofijom, a bio je i strastveni zaljubljenik u putovanja.
Mnogo zajedničkog sa njim ima i Gete, takođe, strastveni putnik i pronicljivi mislilac. Još za života postao je spomenik njemačkog klasičnog humanizma, a popularnost među savremenicima stekao je romanom "Jadi mladog Vertera".
Potcjenjivanje: Međutim, ovdje se oglasio i sud kritike i čitalaca. Ako se, kažu, sagleda cijela lista koju je Burt objavio, može se zaključiti da određene društvene, religijske i nacionalne grupe dominiraju. U prvih deset najuticajnijih je čak pet Britanaca, a tek trojica (Homer, Vergilije i Gete) nisu hrišćani. Osim toga, na ljestvici od 100 najuticajnijih pisaca na svijetu nema nijednog muslimana, što je teško za povjerovati ako se zna da je stepen obrazovanja u islamskom svijetu bio na zavidnom nivou za vrijeme dok je u Evropi većina populacije bila nepismena.
"Žene su, takođe, kategorija koja je potcijenjena te ih je na listi samo pet od kojih je najboje plasirana Britanka Džejn Ostin na 15. mjestu. Od živih stvaralca među stotinu najuticajnijih našla su se samo dvojica - Kolumbijac Gabriel Garsija Markes i Nijemac Ginter Gras", ističu svjetski književni kritičari.