BANJALUKA - Djela velikog pisca Branka Ćopića trebalo bi da čitaju sadašnje generacije zbog njegovog jezika i humora, savremenosti i svevremenosti, poručeno je večeras na akademiji održanoj u Banjaluci povodom 100 godina od rođenja Ćopića.
Predsjednik Fondacije "Branko Ćopić" Svetozar Ličina rekao je na akademiji da Ćopiću i njegovom djelu ništa ne može da umanji vrijednost, ni vrijeme, niti ljudi.
"Oni koji znaju šta je prava i zdrava priča koja nosi poruku i nadu, ti čitaju Ćopića", istakao je Ličina.
Ličina je naveo da je obilježavanje vijeka od rođenja ovog velikana pisane riječi počela prije pola godine i u mnogim mjestima održane su književne večeri, književni razgovori posvećeni Ćopićevom djelu, posjećivane su škole, te organizovani pjesnički časovi.
"Najupečatljivije je bilo vidjeti kako djeca u školama reaguju na Ćopića. On im je toliko blizak. NJegove humorističke priče djeca su prihvatala, recimo, kao poslasticu", naveo je Ličina.
Književnik Ranko Pavlović rekao je da Ćopićevo djelo zaslužuje da bude još temeljitije izučeno, a naročito njegovo stvaralaštvo za djecu, navodeći primjer "Ježeve kućice", za koju je rekao da je jedno od najuniverzalnijih djela u domaćoj literaturi.
"Uzmimo njegove pjesme i romane, a zanemarimo vrijeme u kojem se odvija radnja, nego gledajmo kako su profilisani junaci tih romana, kako je vođena radnja, koliko u njoj ima dinamike i zaključićemo da ta djela nikada neće izgubiti na aktuelnosti", naglasio je Pavlović.
On je naveo da je Ćopić u svojoj poeziji i prozi za djecu savremen i svevremen i da njegova pisana riječ ne gubi na aktuelnosti, već dobija.
Na akademiji su učenici Osnovne škole "Branko Ćopić" izveli predstavu čija je tema bila jedna od brojnih dogodovština Ćopićevog junaka Nikoletine Bursaća. Glumci su čitali monologe Pepe Bandića.
Branko Ćopić rođen je 1. januara 1915. godine u Hašanima i smatra se jednim od najvećih pisaca, posebno dječijih, rođenih na ovim prostorima. NJegova djela su prevođena na ruski, engleski, francuski, njemački, poljski i češki jezik. Tragično je okončao život 26. marta 1984. godine u Beogradu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.