Muzika

Zaboravljeni junaci sombrero ere

Zaboravljeni junaci sombrero ere
Zaboravljeni junaci sombrero ere

Prije pojave zapadnjačke pop i rok muzike, a zatim novokomponovanog melosa i turbo folka, SFRJ je imala i veoma popularan "meksički" period, tokom kojeg su domaći pjevači obučeni kao marijači pjevali o Mama Huaniti, Gvadalahari, sombrerima i borbi seljaka s veleposjednicima u dalekom Meksiku.

Junaci ove "sombrero" ere iz pedesetih i šezdesetih godina bili su Nikola Karović, Slavko Perović, Ljubomir Milić, Miroslava Mrđa, Ana Milosavljević, Nevenka Arsova, grupe "TiViDi", "Tenori" i "Paloma", kao i Nikica Kalođera sa svojim "Meksikanskim orkestrom".

Ovu gotovo zaboravljenu epohu jugoslovenske popularne muzike nastoji da rasvijetli Miha Mažini, svestrani slovenački pisac, koji se pored pisanja priča, romana, scenarija i priručnika za kompjutere bavi i sakupljanjem starih ploča. Preko tog hobija je, kako kaže, i saznao za fenomen "jugomeksičke" muzike, koji obrađuje na svom sajtu www. mihamazzini.com.

"Odem tamo gdje prodaju vinilke i ponekad vidim takav omot da ne mogu da povjerujem", rekao je Mažini. "U Ljubljani sam tako vidio omot na kome je brkati tip sa sombrerom - bio je to jedan od 'jugomeksičkih' pjevača iz pedesetih, kojih je tada bilo mnogo."

Mažini kaže da priča o "jugomeksikancima" počinje 1948. godine, u vrijeme rezolucije Informbiroa i Titovog "ne" Staljinu. Do tog prelomnog istorijskog trenutka, na jugoslovenskim radio-stanicama puštana je ruska muzika, a u bioskopima su prikazivani ruski filmovi.

"Jugoslavija tada nije bila u mnogo dobrim odnosima sa Zapadom, a onda se dogodilo da su se njeni odnosi sa Sovjetskim Savezom pogoršali. I onda se javio problem: ako se otcijepiš i od jednih i od drugih, koji ćeš film u bioskop da staviš? Pa je Moša Pijade došao na ideju - uvoziti meksičke filmove", izjavio je Mažini.

Na sajtu barikada.com, u odjeljku posvećenom "jugomeksikancima", precizira se da je "glorifikacija ustanaka seljaka protiv veleposjednika kao jedna vrsta klasne borbe" u tim filmovima odgovarala vladajućoj komunističkoj ideologiji SFRJ, iako "vođe meksičkih filmskih ustanaka nisu spominjale Marksa, Lenjina i njima slične".

Meksički filmovi postali su veoma popularni, pa su jugoslovenski pjevači, kako kaže Miha Mažini, išli u bioskop da gledaju te filmove, slušali u njima muziku i počeli sami da pišu na španskom - onako kako su ga čuli. Čak su sebi pravili i meksičku odjeću! Poznati hrvatski kompozitor Nikica Kalođera započeo je karijeru osnivanjem sopstvenog meksičkog orkestra, a 1958. pojavile su se prve prave "jugomeksičke zvijezde" - trio "TiViDi", sa hit pjesmama "Mama Huanita", "Vedro nebo", "Kukurukuku Paloma", "Četiri staze" i "Sombrero", koji je napisao Kalođera.

U to vrijeme, kada gramofona u SFRJ nije bilo mnogo, "TiViDi" su uspjeli da prodaju 50.000 ploča, navodi se na www.barikada.com.

Nikola Karović iz Crne Gore, legendarni Titov lični pjevač i takođe Ginisov rekorder po broju stranih predsjednika pred kojima je nastupao, izgradio je karijeru upravo na izvođenju meksičkih pjesama, a tokom šezdesetih "Diskos" iz Aleksandrovca je počeo masovno da izdaje ploče "jugomeksikanaca" poput Ljubomira Milića, Nikole Karovića i drugih.

Mažini je sakupio njihove singlice i omote postavio na sajt, uz komentare na slovenačkom i engleskom jeziku. Kada uđe na sajt, posjetioca dočeka omot singla "Razvod braka/Balada o tužnom životu", u izvođenju Ljubomira Milića i "Palome". Milić je obučen kao marijači, nosi sombrero i tanke brkove, a kao ilustracija su priložene obje pjesme u MP3 formatu, kao i tekst za "Razvod braka".

"Jugomeksička muzika je postala toliko popularna da ju je tek tokom šezdesetih 'ubila' muzika sa Zapada. Javio se sukob generacija i stariji su poručivali: 'Šta će nam ta zapadna sr*** kad imamo našu, meksičku muziku'", kaže Mažini i dodaje, uz smijeh, da je to bio prvi signal da će se Jugoslavija raspasti. "Makedonija, Srbija i ruralni dio Hrvatske ozbiljno su shvatili tu muziku, pa je čak i tada popularni Ivo Robić, koji je imitirao Frenka Sinatru, morao na ploču staviti meksičke pjesme. Jedino se nije meksikanizovala Slovenija. Tamo se kao odgovor javila kantri manija - s kantri pjevačima koji nose plastične šešire."

Mažini kaže da je napisao scenario za film pod nazivom "Paloma negra", koji će se baviti fenomenom jugomeksičke muzike.

"Iz toga će se vjerovatno roditi moj sljedeći roman", dodao je.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije