Petar Božović: Najviše me boli profiterstvo duha

Doajen srpskog glumišta Petar Božović otvorio je "Festival festivala" u Trebinju, smotru najboljih dramskih amaterskih ostvarenja iz BiH, Srbije i Crne Gore.

Božović, koji je zbog problema s kukovima na pozornicu u subotu veče izašao sa štapom, odigrao je tako briljantno monodramu "Ćeraćemo se još", po stihovima Matije Bećkovića, da je prepuna sala trebinjskog Doma kulture odzvanjala od aplauza.

O zdravstvenim problemima malo govori, najradije, kao i uvijek, zbori o glumi.

"Ranije je, nažalost, bilo mnogo drugačije, jer su se glumci, naročito oni mlađi, kojima je potrebna promocija, mogli dokazivati u svemu, u ozbiljnijim serijama i ozbiljnim filmovima koji su se nekada kod nas radili. Danas su, pak, naši mladi glumci prisiljeni da rade sve i svašta, a i serije i filmovi u kojima se pokazuju veoma liče jedni na druge, čak se i kostim ne menja", kaže Božović.

Mnogi pisci, reditelji, ali i neki glumci su se priklanjali tom trendu pljuvanja, jer što više pljuješ time si im draži, kaže Božović

S tom devalvacijom povezuje i onu kulture uopšte i, kako kaže, privredno i kulturno bombardovanje, u koje spadaju i pozorište i film.

"Bilo je što je bilo u bivšoj Jugoslaviji. Oni koji su nas nekada sastavili, pa rastavili, evo ponovo nas sastavljaju kao pazl igračke, tako da drugi pokreću konce. U svemu tome, ipak, neko dostojanstvo mora da postoji, neki minimum obraza i, što mene najviše boli, jeste upravo ta neka vrsta duhovnog profiterstva kojoj su se mnogi pisci, reditelji, ali i neki glumci priklanjali, taj trend pljuvanja, jer što više pljuješ time si im draži. Ti duhovni profiteri meni liče na najveće izdajnike i krivce. Da ne spominjemo novinare", objašnjava na njemu svojstven način Božović.

Savjetujući da se duhovno profiterstvo i devalvacija kulture mogu spriječiti očuvanjem sopstvenog jezika i njegovog bogatstva, on kaže da se samo na taj način može sačuvati i sopstveni identitet.

"Bombardovanje NATO-a nije ništa spram bombardovanja 'Coca-cole', 'McDonald'sa' i ostalih grickalica i mentalnih igara koji djecu i roditelje odvlače od osnovnog odnosa roditelj - dete, učenik - učitelj, gde se provodi neka nasilna demokratizacija kao da prije toga nije postojalo ništa drugo i kao da će nam samo nevladine organizacije pokazati kako da volimo svoju decu", duhovito priča bard srpskog glumišta.

Kao da će nam samo nevladine organizacije pokazati kako da volimo svoju decu, ističe glumac

U tom pravcu idu i njegova razmišljanja o globalizaciji, koju naziva "savremenom varvarizacijom", koja se od one stare, kako kaže, razlikuje na način što su od starih Varvara ostale iskopine od kojih se može mnogo naučiti, a iza savremenih Varvara ne ostaje ništa. Primjer za takvu vrstu varvarstva nalazi i u njegovoj Crnoj Gori, gdje su, kaže, Crnogorci na Lovćenu sami sebi odrezali glavu rušenjem Njegoševe kapele.

"Ako je to napredak, šta je onda nazadak", zapitao se, govoreći u duhu narodnog jezika na kraju Božović.

Kaže da ne može da se ne sjeća i svojih prvih amaterskih susreta s glumom u Kolašinu, zbog čega svako zborovanje amateraskih pozorišta u njemu probudi i sjećanja na njegove početke, ali pobuđuje i veliku podršku glumcima amaterima, koji taj posao rade iz ljubavi.

Kolašin za početak

Pozdrave svim festivalcima i ljubiteljima sedme umjetnosti na otvaranju "Festivala festivala" uputio je, u ime grada domaćina i Savjeta ovog festivala, trebinjski načelnik opštine Dobroslav Ćuk, istakavši da je ovogodišnja manifestacija i jubilarna, jer slavi 55. rođendan. Nakon pozdravnih riječi, odigrana je i prva festivalska predstava Kolašinskog amaterskog pozorišta "Čehov je Tolstoju rekao zbogom", rađena po tekstu Mire Gavrana, a u režiji Đorđija Tatića i Zorana Rakočevića. U narednim festivalskim večerima trebinjski ljubitelji pozorišta moći će pogledati ostvarenja pozorišta iz Visokog, Trstenika, Velike Plane, Bijelog Polja i domaćina - Gradskog pozorišta Trebinje.