MINHEN, MOSKVA - Svjetski poznata balerina Maja Plisecka preminula je u 90. godini u subotu u Minhenu, gdje je posljednjih godina živjela, saopštio je medijima Vladimir Urin, direktor moskovskog teatra Boljšoj.
Urinu je vijest o smrti čuvene balerine saopštio njen udovac, ne manje čuven, ruski kompozitor Rodin Ščedrin, koji je rekao da su ljekari nakon srčanog udara dali sve od sebe da spasu Plisecku, ali nisu uspjeli. Iz Kremlja odmah potom predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je duboko i iskreno saučešće porodici, prijateljima i obožavaocima proslavljene balerine čija je karijera trajala ni manje - ni više nego 60 ljeta.
Naime, Vladimir Putin za života Pliseckoj je dodijelio tri najveće državne nagrade i do danas jedina je žena koja ih posjeduje u kolekciji. A da je bila miljenica ruskog predsjednika svjedoči i to da je povodom jednog od mnogih Majinih jubileja u Boljšoj teatru Putin otvorio baletsko veče koje je trajalo čak pet sati. O Šubertovom baletu "Isidora" i Bežarovoj koreografiji "Ave Maja" posvećenoj njoj, te mnogim drugim Majinim izvedbama koje su oduševljavale Putina, kao i milione znanih i neznanih ljudi, s ushićenjem se priča u Rusiji. Međutim, njena porodica i nije baš imala uvijek sreće sa vlastima i bila miljenik istih.
Maja Plisecka rođena je 1925. godine u Moskvi u umjetničkoj porodici. Majka Rahil bila je glumica nijemog filma, ujak Asaf Meserer profesor baleta, a tetka uz koju je odrasla Sulamif Meserer primabalerina Boljšoj teatra. Otac Mihael kao komunista zbog, u to vrijeme od strane Staljina, zabranjenih veza sa ljudima Lava Trockog, strijeljan je 1937. godine. Majka joj tada automatski postaje supruga državnog neprijatelja i biva protjerana u radni logor u Kazahstan. Jevrejsko porijeklo i porodična tragedija učinili su da Maja još kao dijete ima zabranu izlaska iz zemlje te uskraćena prava. To je ono, kako je govorila, što ju je još više okrenulo baletu, da bi 1958. od strane predsjednika Hruščova dobila titulu zaslužnog umjetnika Sovjetskog Saveza. Njene uloge u baletima "Labudovo jezero", "Uspavana ljepotica", "Karmen", "Don Kihot" i "Ana Karenjina" ulaze u istoriju. Iste godine udala se za kompozitora Ščedrina, te uz "dobijanje pasoša" započinje evropsku i svjetsku turneju. Postala je poznata po visokim skokovima, fleksibilnim leđima, dugim rukama, gracioznosti pokreta i harizmi, kojoj su doprinosili upečatljiv izgled i crvena kosa. O burnim godinama svoje mladosti i bogatoj karijeri napisala je autobiografiju u tri knjige.
"Šta sam ja izvukla iz svega onoga što sam proživjela, kakvu filozofiju? Najprostiju. Prostu - kao čaša vode. Kao jedan udisaj. Ljudi se ne dijele na klase, rase, državne sisteme. Ljudi se dijele na dobre i loše. Na veoma dobre i na veoma loše. Jedino tako. Krvožderni revolucionari, koji su se pomamno zaklinjali da će loše ljude napokon zamijeniti samo dobrim - lagali su i torokali. Uvijek je lošijih bilo više, mnogo više. Dobri ljudi su uvijek izuzetak, dobri su dar neba", piše u autobiografiji "Ja, Maja Plisecka".
Pisala je i govorila da je ostala u baletu do kraja baš iz zahvalnosti što joj je pomogao i spasio kad joj je bilo najteže.
Tri puta je boravila u Beogradu i Jugoslaviji. Kada se prvi put susrela sa Titom pitala ga je kako to da ga Staljin nije ubio, i dok su prisutni sklanjali poglede u bojazni od predsjednikove reakcije, on joj je samo odgovorio: "Zato što sam imao svoje ljude oko sebe".
Sa Ščedrinom je bila u braku 57 godina, a kao formulu njihove duge i uspješne ljubavi navodila je jednostavnost. "Ja volim njega, on voli mene, ne postoji ništa uzvišenije i lakše", znala je reći Plisecka. U svojim autobiografskim zapisima Ščedrin je nju, pak, nazivao "ženom sa druge planete". Do njene smrti bili su aktivni u fondaciji sa sjedištem u Majncu, koja nosi naziv "Plisecka - Ščedrin".
Nakon svoje sedamdesete godine, kada se povukla sa scene 1996. otkrila je da "ako tijelo već ne bude moglo, da će joj srce igrati dok je živa". Tako je i bilo, sve do 2. maja 2015. kada je umrla od posljedica srčanog udara.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.