Vizuelna umjetnost

Na današnji dan svijet ostao bez Van Goga

Na današnji dan svijet ostao bez Van Goga
Na današnji dan svijet ostao bez Van Goga

BEOGRAD - Jedan od najpoznatijih, najcjenjenijih i najuticajnijih slikara na svijetu, Vinsent Van Gog, umro je na današnji dan 1890, pošto je dva dana ranije pucao sebi u prsa.

On je zbog duboke depresije 1889. na vlastiti zahtjev primljen u psihijatrijsku bolnicu u San Remi, a imao je 37 godina kada je sebi oduzeo život.

Van Gog je za svog života prodao samo jednu sliku, a njegova najbolja djela nastala su za manje od tri godine, i to pred kraj života.

Specifična su po strastvenim pokretima četke, intenzivnim bojama, kao i u kretanju linije i forme. Bio je veoma plodan umjetnik, s obzirom da je za 10 godina, koliko je slikao, napravio oko 900 djela.

Među najpoznatijim su mu djela iz serije Suncokreti, zatim Irisi, autoportreti, Žitno polje sa čempresima...

On je jedan od najvećih slikara postimpresionizma i začetnik kolorističkog ekspresionizma i decenijama poslije smrti jedna je od najuticajnijih figura u umjetnosti. Hiljade njegovih slika i crteža i danas se kopiraju, a njegov stil i dalje služi kao inspiracija mnogim mladim umjetnicima.

Njegov neponovljivi spoj forme i sadržaja je moćan, dramatičan, lirski ritmičan, maštovit i emotivan, a za samog umjetnika je predstavljao način da objasni svoju borbu protiv ludila i njegovo razumijevanje duhovne suštine, čovjeka i prirode.

Osim što je bio veliki umjetnik, Van Gog je ostao poznat i po svojoj ekscentričnosti i ćudljivoj naravi, što je i pokazao kada je u napadu bijesa i ljubomore sam sebi odsjekao uho.

Rođen je 1853. u Zundertu u Holandiji, a odrastao je uz majku, oca sveštenika, tri sestre i dva brata. Van Gogovi su bili najveća porodica trgovaca umjetničkim djelima. Zahvaljujući stricu, Vinsent je sa 22 godine postao trgovac reprodukcijama u Londonu.

Ovaj slabo plaćeni posao je napustio nakon čega je neko vrijeme radio kao učitelj i tada se oprobava u slikarstvu radeći socijalne teme - radnike u rudniku i njihove porodice.

Početkom 1886. odlazi u Pariz gdje upoznaje Anri de Tuluz-Lotreka, Pola Gogena i Pola Sezana. Iako u Parizu niko nije želio njegove slike, smogao je snage i vjere u sebe da nastavi da slika. Iz Pariza odlazi u Arl, na jugu Francuske, gdje je našao nadahnuće za svoja djela, a tu mu se u jednom momentu pridružuje i Gogen prije odlaska na Južna mora.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije