Zanimljivosti

Džordž Vašington najveći britanski neprijatelj

Džordž Vašington najveći britanski neprijatelj
Džordž Vašington najveći britanski neprijatelj

LONDON – Vođa američke revolucije Džordž Vašington proglašen je najvećim i najznačajnijim neprijateljskim komandantom sa kojim se Velika Britanija suočila.

U takmičenju koje je organizovao Nacionalni vojni muzej Vašington je trijumfovao u konkurenciji irskog heroja i borca za nezavisnost Majkla Kolinsa, francuskog vojskovođe Napoleona Bonaparte, njemačkog feldmaršala Ervina Romela i Turčina Kemala Ataturka, osnivača moderne Turske.

 Govoreći o Vašingtonu, istoričar Stiven Brumvel rekao je da je Američki rat za nezavisnost (1775-83) "predstavljao najgori poraz u istoriji britanske imperije".

"Njegova ličnost i njegovo rukovođenje bili su od ključne i presudne važnosti", rekao je on.

Vašington je bio hrabar i inspirativan komandant na bojnom polju, ali i sposoban političar, koji se uspješno nosio sa političarima u Kongresu i francuskim saveznicama, rekao je Brumvel.

Iznad svega, on nikada nije odustao, čak ni kada je tok cijelog rata bio protiv njega.

 "Njegova vojska je uvijek bila pod pritiskom, gladna i loše opremljena. On je dijelio opasnosti svojih ljudi. Svako drugi bi na njegovom mjestu odustao. On sam je bio personifikacija cilja za koji su se borili, i obim i posljedice njegove pobjede su ogromne", rekao je on.

Skoro 8.000 ljudi glasalo je putem interneta, nakon čega je izbor sužen na pet osoba, čije su zasluge razmatrali gosti ovog vikenda u Muzeju prije konačnog glasanja.

Glavni kriterijum bio je da je svaki od nominovanih komandanata morao da predvodi vojsku protiv britanskih snaga, što je odmah eliminisalo neprijatelje kao što je Adolf Hitler, i da je živio od 17. vijeka naovamo.

Majkl Kolins pozdravljen je kao veliki gerilski taktičar, koji se upustio u borbu i porazio britanske snage. Bonaparta bio je opasnost za Britaniju skoro 25 godina prije poraza kod Vaterloa.

 Leganda o Ervinu Romelu izazivala je strah i strahopoštovanje među britanskim vojnicima u pustinji u sjevernoj Africi u Drugom svjetskom ratu, iako su njegovi dometi na bojnom polju bili ograničeni.

Ataturk je povezan sa jednim od najvećih britanskih poniženja na Galipolju i kasnije je osujetio britanske aspiracije u regionu i stvorio modernu Tursku.

Metju Hjuz sa Univerziteta Brunel u Londonu rekao je da su i Romel i Napoleon bili oba veliki operativni komandanti, ali na kraju ništa nisu postigli na političkom nivou.

 "Preostala trojica su interesantnija jer su svi postigli politički cilj, nešto konkretno što je još sa nama", rekao je on.

 Niko od petorice nije baš sjajan u ideološkom smislu, dodaje Hjuz, ističući da je čak i Vašington posjedovao robove, a njegova tek formirana država kasnije je preduzela mjere u cilju uništenja starosjedilačke populacije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije