Prije pojave toalet papira ljudi su koristili raznorazne stvari kako bi ovo osjetljivo područje održavali čistim.
Uglavnom se radilo o lišću, travi, paprati, kukuruznim klipovima, kukuruzu, kori voća, školjkama, kamenju, pijesku, snijegu i vodi.
Kroz istoriju, a prije pojave WC papira, bogataši su željeli nešto finije za svoju kožu, pa su nakon odlaska u toalet koristili vunu, čipku ili konoplju. Bogati Rimljani brisali su se sunđerom pričvršćenom za štap koji su držali u kanti slane vode. Na kraju bi međunožje osvježili ružinom vodicom.
Grcima su najdraže bile glina, školjke, a ponekad su posezali i za kokosovim ljuskama. Bogatiji Evropljani praktikovali su namakanje ruku u luksuzne fontane pune tople vode. Eskimima su snijeg i mahovina bili najpraktičniji način, Vikinzima vuna, a Amerikancima klipovi kukuruza.
Više od 70 odsto ljudi na svijetu uopšte ne koristi WC papir. Istina je da je dobar dio njih islamske vjeroispovesti, kojima religija nalaže da se nakon velike nužde operu, a ne da se brišu papirom.
Ipak, postoje i oni koji bi željeli da ga kupe, ali sebi to ne mogu da priušte. Zato oni danas posežu za lišćem ili vodom, prenosi 24 sata.
Prvi WC papir u rolni patentiran je u Americi 1891. Smislio ga je Set Viler.
Prosječan čovjek za jednu nuždu potroši 8-9 listića, ali ako njime brišu nos, skidaju šminku, čiste ogledala i ostalo, ta brojka se penje na 57 listića na dan.
Prosječan čovjek godišnje iskoristi 100 rolni, što je oko 20.000 listića. Da bi se osiguralo dovoljno WC papira za jednog čovjeka tokom cijelog njegovog života, potrebno je posjeći 384 drveta.
Dnevno se u svijetu proizvede više od 83 miliona rolni. Tehnologija je toliko napredovala da neke kompanije posebnim mašinama pretvaraju iskorišćeni fotokopir papir u WC papir za zaposlene.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.