Hrana i piće

Od zaborava čuvaju autohtone sorte voća i povrća

Od zaborava čuvaju autohtone sorte voća i povrća
Foto: N.N. | Od zaborava čuvaju autohtone sorte voća i povrća

Nesvakidašnje sorte voća i povrća koje podsjećaju na djetinjstvo, ali i one koje dolaze sa drugih kontinenata, i dalje njeguju i čuvaju od zaborava ljudi u našim krajevima koji se bave uzgojem i kalemljenjem neobičnih i starih sorti.

Jedna od njih je i Milka Tamamović iz Banjaluke, koja na nekoliko lokacija uspješno proizvodi stare sorte jabuke, kruške, bobičastog voća, brekinja, mušmula, neke vrste dunje, a što se tiče povrća, u njenoj se bašti nalaze zaboravljene grahorice, kupusnjače i različite vrste mrkve.

Kaže da ni sama ne zna šta sve posjeduje u svojoj bašti, jer joj je to stizalo bukvalno sa svih kontinenata, ali najvažnije je da su sve sorte autohtone i da na njima nije bilo genetskih upliva.

"Imam preko 20 vrsta pasulja i na te sorte je potpuno zaboravljeno, a one dolaze iz afričkih i azijskih zemalja, zatim nekoliko vrsta kupusa i paprika, ali to su bukvalno prve paprike koje su došle na naše prostore, i nekoliko vrsta paradajza. Veliki broj tih neobičnih sorti testiram i, vjerujte, rezultati su odlični", kaže Tamamovićeva.

Ističe da joj je akcenat na kupusnjačama jer, kako kaže, ono što se kod nas prodaje na pijaci doslovno nije jestivo i zato joj je veoma važno očuvati ono što nam je priroda podarila.

"Imam i pet-šest vrsta krompira upravo tih zaboravljenih vrsta, a vjerujte da nekad dobijem po jednu-dvije krtole i to pokušavam raširiti", kaže Tamamovićeva, koja, između ostalog, ima i nekoliko starih sorti dinja i lubenica, za šta je, takođe, autohtona sorta jedini uslov da se nađu u njenoj bašti.

Kako kažu iz Udruženja "Zdrava logika", koje se bavi promocijom organske proizvodnje, naše područje je izuzetno pogodno za gajenje egzotičnih biljaka.

"Pogodno je jer imamo brdska, planinska i ravničarska područja, imamo Hercegovinu, a to su sve pogodna mjesta za egzotiku koja traži specifična mjesta gajenja. Veoma je velika potražnja za egzotičnim vrstama voća i povrća, npr. kivano, batat, kineski kupus, amarant, gorka dinja", kažu u Udruženju.

Napominju da ko god planira sadnju, savjetuju mu stare autohtone sorte koje su prilagođene našim područjima, vrlo su otporne i obiluju bogatstvom boja i okusa, te su vrhunskog kvaliteta.

Upravo stare sorte jabuke, kruške i trešnje od zaborava čuva Darko Dojčinović iz banjalučkog naselja Drakulić, koji najstarije sorte godinama sakuplja od ljudi koji su izbjegli i koji su mu donosili mirisne plodove svog djetinjstva da im ukalemi, a on ih je tako čuvao i za sebe i njegov voćnjak ima veliku vrijednost.

U njemu su jabuke zelenike, šarenike, jabuka krompiruša, petrovka, a neke imaju i svoj naziv u zavisnosti od mjesta odakle potiču, poput kruške karamuta.

"Imam oko 40 krušaka, 20-30 jabuka, uzgajam i trešnje, breskve mušmule i  lješnike", kaže Dojčinović.

Otac mu se bavio kalemljenjem, a poslije rata počeo je i sam to da radi, a pošto mu je išlo od ruke, to se pročulo pa su ljudi svakodnevno dolazili da im nešto ukalemi.

Sve to on je godinama sakupljao i danas se može pohvaliti da je od zaborava otrgnuo veoma dragocjeno voće u nadi da će ga i drugi naraštaji isto tako ljubomorno čuvati, ali i širiti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije