Hrana i piće

Sir Hercegovke Dragane Brkan privukao i "Nacionalnu geografiju"

Sir Hercegovke Dragane Brkan privukao i "Nacionalnu geografiju"
Foto: N.N. | Sir Hercegovke Dragane Brkan privukao i "Nacionalnu geografiju"

RAVNO - Martovski broj britanske "Nacionalne geografije" objavio je tekst o Dragani Brkan, proizvođaču autohtonog hercegovačkog sira, takozvanog škripavca, koji ova vrijedna žena proizvodi u selu Slavogostići, u opštini Ravno, a koji, iako još nije zaštićen, zasigurno predstavlja brend ovog kraja.

"Sve su realizovale naše prijateljice Malou Herkes, koja je uradila tekst, i Babs Perkins fotografije. Herksova je bila u marketing timu Džejmija Olivera, putujući Hercegovinom došla je u našu organizaciju 'Slow Food' i ja sam je vodila na sva ona mjesta za koja sam smatrala da su bitna, s tim što je ona odranije čula za Brkane. Odranije sam poznavala i Perkinsovu, pa sam ih spojila, tako da su zajedno napravile dobru priču za novo izdanje 'Nacionalne geografije' za Britaniju", kaže Gordana Radovanović, vođa "Slow Fooda" za Trebinje i istočnu Hercegovinu.

Podsjeća da priča Dragane i Zdravka Brkana nije više nikakva novost, mada, kako vrijeme odmiče, izgleda sve nestvarnije, jer su ovo dvoje mladih ljudi, izbjegavši u proteklom ratu iz Dubrovnika u Trebinje, 2002. godine odlučili da se presele u kuću Zdravkovog djeda u Slavogostiće, selo između Trebinja i Dubrovnika, u kome su i tada, ali i danas, oni jedini stanovnici.

Sve tri njihove kćerke odgajane su u Slavogostićima u vrijeme kada nisu imali ni struje i kada su, organizujući život s jednim agregatom koji bi se uključivao samo kada bi bila potreba, Brkani počeli svoj farmerski život, koji je tada više ličio na avanturu.

Na Ivanici se, srećom, otvorila škola, gdje su djeca pohađala niže razrede, 2010. godine im je došla i struja, pa su Brkani povećali i svoje krdo krava, kojih danas imaju više od 20, njihov sir je postao poznat, jer je ukus mlijeka s hercegovačkog podneblja specifičan i neponovljiv, pa ga Dragana svega rasproda na kućnom pragu.

"Sve je u kvalitetu mlijeka, koje zavisi od toga što jedu naše krave, a sir se suši isključivo na vazduhu, koji je ovdje specifičan jer se miješaju klime, tako da ga dobro prodam", kazala je za "Nacionalnu geografiju" Dragana.

Ona zasad ima i svoj štand na putu prema Dubrovniku, gdje takođe dobro ide prodaja prosušenog sira, ali bi, tvrde u "Slow Foodu", biznis Brkana mogao da se razvije još bolje u pogledu ruralnog turizma.

"Brkani imaju lijepu seosku kamenu kuću, koja bi se mogla urediti da primaju grupe za degustaciju, ne samo sira, već svih drugih prehrambenih proizvoda, počev od meda, mesa, voća i povrća, tako da bi se njihov biznis mogao razvijati u tom smjeru, tim prije što već imamo zainteresovanih turista upravo za odlazak kod njih. Za priču s ovom porodicom izrazile su zanimanje još neke evropske novinarske ekipe", kaže Radovanovićeva.

Njihov sir bi dobio na valorizaciji i kada bi se zaštitila autohtonost hercegovačkog sira uopšte, za šta je najprije potrebno formirati udruženje proizvođača pa krenuti u proces valorizacije, koji nije nimalo jednostavan, ali bi se, kako kažu u trebinjskom "Slow Foodu", i te kako islplatio...

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije