Tibetanska gljiva (kefirna, mliječna gljiva) postala je veoma popularna namirnica.
Ovu gljivu je otkrio veoma davno narod sa Tibeta i dugi niz godina bila je tajna njihove narodne medicine. Poljski profesor ju je donio u Evropu iz Indije, a on se uz pomoć nje izliječio od raka želuca i jetre. Kada je profesor odlazio iz Indije, dobio je gljivu na dar. Danas je kefir napravljen od tibetanske gljive priznat od strane naučnika kao prirodni antibiotik. Japanski ljekari su ubijeđeni da je ovaj kefir nezamjenljiv u ishrani onkoloških bolesnika i smatraju da ga treba uključiti u ishranu svake zdrave osobe, nezavisno od uzrasta. Tibetanska gljiva je veoma ljekovita namirnica, a tek u novije vrijeme je detaljno ispitana, nakon čega su se stručnjaci složili da ona odlično djeluje kao prevencija u očuvanju zdravlja, te djelotvorno djeluje protiv mnogih bolesti.
Iako je gljiva inače rijetka, zbog svojih ljekovitih svojstava moguće ju je kupiti i u našem podneblju. Tibetanska gljiva ima sljedeća ljekovita svojstva: liječi bolesti srca i oboljenja srčanih i krvnih žila, te razlaže holesterol u krvnim žilama, liječi žuč, čisti žučne kanale, čisti dvanaestpalačno crijevo i razlaže žučni kamenac.
Takođe, liječi želudac i crijeva, te prema tvrdnjama mnogih uspješno otklanja čir na želucu, kao i mnoge druge zdravstvene probleme.
Gljiva sama od sebe stvara antibiotike pa tako liječi upaljena mjesta u organizmu.
Prirodni antibiotik
Kefir dobijen od tibetanske gljive djeluje kao neka vrsta metle, čisteći iz organizma nezdrave stvari. Neutrališe toksine i proizvode raspadanja u crijevima, normalizujući mikrofloru gastrointestinalnog trakta. Ovaj kefir takođe izvlači jedinjenja teških metala koji u naš organizam stižu iz atmosfere zajedno sa izduvnim gasovima. Kao prirodni antibiotik, kefirna gljiva izbacuje ostatke sintetičkih antibiotika i drugih lijekova.
Priprema kefira
Proporcije za dobijanje kefira su: na 250 ml mlijeka - jedna ravna supena kašika gljive (zrnaca). U staklenu teglu stavite gljivu i prelivate je mlijekom sobne temperature. Onda treba pokriti teglu gazom ili plastičnim poklopcem, ali ne do kraja, gljiva mora da diše. Ostavljamo je na sobnoj temperaturi 24 časa. Najbolje je ovo raditi u isto vreme, recimo svako jutro. Poslije 24 časa procijedite dobijeni kefir kroz plastičnu cjediljku (od upotrebe metalne gljiva može da se razboli i ugine) miješajući drvenom ili plastičnom kašičicom (nemojte je dirati rukama). Gljivu, koja je ostala u cjediljci, operite pod mlazem hladne vode, pa je opet vratite u opranu teglu. Zalijte je mlijekom i ostavite do sutra. Ako gljivu ne budete svaki dan ispirali i zalivali novim mlijekom, ona će promijeniti boju, izgubiti ljekovita svojstva i može uginuti.
Treba početi piti 100 ml dnevno kefira (za odrasle), a za djecu (stariju od pet godina) ne više od 50 ml dnevno.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.