Hrana i piće

Zašto je dobro konuzmirati plodove mora?

Zašto je dobro konuzmirati plodove mora?
Zašto je dobro konuzmirati plodove mora?

Uključite li jedan obrok s plodovima mora u svoju sedmičnu prehranu, možete prepoloviti izglede da pretrpite srčani udar.

Evo još nekoliko razloga zašto bi trebalo da ih jedete što više.

Kozice, rakovi, lignje i hobotnice puni su vitamina, minerala i ribljih ulja, a sadrže omega-3 masne kiseline poznate kao ključni sastojak za zdravo srce. Iako plodovi mora sadrže holesterol, nivo lošeg holesterola u krvi povećavaju namirnice s velikom količinom zasićenih masnoća, poput sira, crvenog mesa i brze prehrane. Međutim, morske plodove i školjke ne treba jesti za vrijeme trudnoće.

Pokušajte jesti što više svježih plodova mora jer smrznuti proizvodi mogu sadržati više natrijuma.

 

LIGNJE

Šta je u njima: Dobar su izvor proteina, a takođe sadrže omega-3 masne kiseline, bakar, cink, vitamin B i jod.

Stručnjaci kažu: Sadrže bakar, koji je bitan za apsorpciju i metabolizam željeza te formiranje crvenih krvnih zrnaca. Visoki nivoi vitamina B2 mogu ublažiti migrene, a fosfor pomaže kalcijumu izgraditi kosti i zube. Lignje su sjajne kao predjelo, ali izbjegavajte pržene. Iako imaju samo oko 70 kalorija na 100 grama, prženje će utrostručiti kalorije i dodati transmasnoće za koje se vjeruje da povećavaju rizik od nekih vrsta karcinoma.

Koju količinu jesti: Porcija veličine šake.

Kad ih izbjegavati: Izbjegavate lignje ako ste osjetljivi na plodove mora te pazite da budu svježe.

DAGNJE

Šta je u njima: Selen, željezo, folna kiselina, vitamin A, vitamini B grupe, jod i cink.

Stručnjaci kažu: Visok nivo joda znači da su dagnje idealne za osobe s neaktivnom štitnjačom. Jod pomaže neaktivnoj štitnoj žlijezdi da potakne proizvodnju hormona tirozina, čiji nedostatak muči većinu žena u tridesetim i četrdesetim godinama koje se žale na umor. Dagnje takođe imaju najviši nivo omega-3 masnih kiselina od svih školjki te su bogate folnom kiselinom i vitaminom B12, čiji nedostatak može izazvati umor, konfuziju, pa čak i oštećenja živaca.

Koju količinu jesti: Jedna zdjela dagnji pružiće i više od dnevne potrebe za vitaminom B12.

Kad ih izbjegavati: Iako službena preporuka upućuje da možete jesti kuvane školjke u trudnoći, postoji rizik da toksini uzrokuju trovanje. U trudnoći ih je najbolje izbjegavati.

HOBOTNICA

Šta je u njoj: Najčešće se jedu krakovi, a mala se hobotnica jede cijela. Sadrži puno vitamina B, kalij i selen. Ima visok nivo taurina i željeza.

Stručnjaci kažu: Taurin je aminokiselina koja pomaže smanjiti holesterol u krvnim žilama i pomaže u prevenciji bolesti srca. Ima takođe smirujući učinak na nervni sistem, tako da su hobotnice idealan obrok za početak odmora. Kako jedna od 20 osoba pati od manjka željeza, treba zapamtiti da je meso hobotnice njegov dobar izvor.

Koju količinu jesti: 85 grama sadrži 140 kalorija i nimalo zasićenih masti.

Kada je izbjegavati: Starije i veće hobotnice koje su tvrde ako nisu pripremljene dobro.

ŠKAMPI, RAKOVI I KOZICE

Šta je u njima: Sadrže cink, jod, selen i puno holesterola. Imaju malo masnoća i kalorija - oko 100 kalorija na 100 grama.

Stručnjaci kažu: Svježe kozice i škampi imaju visok sadržaj vitamina B12, koji se mora dobiti iz prehrane i dostupan je samo iz životinjskih izvora, kao što su meso ili riba. Čuvajte se kremastih umaka koji ih prate. Smrznuti škampi i kozice imaju puno soli jer se natrijum koristi u procesu zamrzavanja. Selen ima jaka zaštitna svojstva i podržava funkcioniranje imunološkog sistema te je od vitalnog značenja za optimalnu funkciju štitnjače.

Koju količinu jesti: Imaju samo 76 kalorija na 100 grama.

Kada ih izbjegavati: Ako imate visok holesterol, jedite ih samo kao povremenu poslasticu.

KAMENICE

Šta je u njima: Velika količina bjelančevina, cinka i omega-3 kiseline te vrlo mala količina holesterola.

Stručnjaci kažu: Kamenice sadrže velike količine tirozinske aminokiseline koja pomaže poboljšanju raspoloženje i regulisanju nivoa stresa. Taj je sastojak ključan za to što se kamenicama daju afrodizijačka svojstva. Imaju više cinka nego većina drugih namirnica, a taj mineral podržava reproduktivne i polne funkcije, posebno kod muškaraca. Takođe su veliki izvor vitamina A, C i B12, značajnih za stvaranje energije. Imaju dobre nivoe kalcijuma važnog za izgradnju kostiju.

Koju količinu jesti: Pola tuceta kamenica osiguraće više od dvostruke dnevne potrebe za cinkom. Višak cinka se najčešće izlučuje urinom ili žuči.

Kada ih izbjegavati: Ako ste imali reakciju na kamenice, budite oprezni. Pokvarena kamenica će uzrokovati trovanje hranom, a ako ste imali alergijsku reakciju, potpuno ih izbjegavajte.

JAKOBOVE KAPICE

Šta je u njima: Kao i sve školjke, veliki su izvor proteina i omega-3 masnih kiselina. Gotovo ne sadrže zasićene masnoće. Dobar su izvor vitamina B, magnezijuma i kalijuma, a imaju malu količinu kalorija.

Stručnjaci kažu: Omega-3 masne kiseline smanjuju rizik od stvaranja krvnih ugrušaka koji mogu dovesti do moždanog ili srčanog udara. Mnoge kliničke studije su pokazale da oni koji konzumiraju ribu rjeđe obolijevaju od demencije. Magnezijum je dobar za mišiće i funkcije živaca, a kalij pomaže regulaciji kontrakcije mišića, uključujući srce, te održavati ravnotežu tečnosti.

Koju količinu jesti: Idealna namirnica ako ste na dijeti - 50 grama ima nešto više od pedeset kalorija i sadrži manje od grama masti.

Kada ih izbjegavati: Osobe koje su osjetljive na školjke treba da budu oprezne.

PRSTACI

Što je u njima: Bogati su vitaminom A i cinkom.

Stručnjaci kažu: Izuzetno su dobar izvor proteina i cinka koji je odličan za zdravlje kože i kose, kao i imunološkog sistema. Sadrže vitamin A u obliku retinola koji se lako apsorbira u tijelo i pomaže u jačanju noćnog vida.

Koju količinu jesti: Meso je puno proteina i sa 50 kalorija na 100 grama jako lagano.

Kada ih izbjegavati: Pokušajte utvrditi porijeklo. Nemojte ih jesti u trudnoći.

JASTOG

Šta je u njemu: Jastog sadrži jod, selen i vitamin B. Ima manje holesterola, kalorija i zasićenih masti nego nemasna govedina, svinjetina ili škampi.

Stručnjaci kaže: Vitamin E u jastogu štiti ćelije od oštećenja. Treba izbjeći veliku količinu masnoća i kalorija kad je pripremljen u kremastim umacima koji sadrže pavlaku, sir i jaja.

Koju količinu jesti: 150 grama jastoga daće vam oko 33 grama proteina.

Kada ga izbjegavati: Pacijenti koji imaju visok holesterol treba da ga konzumiraju samo povremeno.

 

LIGNJE NADJEVENE TUNOM

Sastojci

 700 g liganji

 250 g tune fileta u biljnom ulju

 2-3 kašike limunovog soka

 1 kašičica naribane limunove korice

 2-3 kašike maslinovog ulja

 3 kašike nasjeckanog peršuna

 2 režnja bijelog luka

 2 kašičice vegete za posipavanje

 

Priprema

Lignje očistite, operite, dobro posušite papirnatim ubrusom, a krakove nasjeckajte. Filete tune dobro ocijedite, dodajte limunovu koricu i sok, nasjeckani bijeli luk, dio peršuna, dvije kašike maslinovog ulja, nasjeckane krakove i kašičicu vegete za posipavanje pa sve dobro izmiješajte. Ovim nadjenite lignje, a zatim ih pri vrhu zatvorite čačkalicama. Roštilj dobro zagrijte, premažite uljem pa lignje pecite sa svake strane 4-5 minuta. Pečene lignje pospite vegetom za posipavanje te prelijte ostatkom maslinovog ulja i peršuna.

Posluživanje

Poslužite uz salatu po želji.

 

IN MITULIS DAGNJE

Sastojci

 1 poriluk (100 g)

 garum ili liquamen (ili 3 nasjeckane slane srdele)

 ¼ kašičice čubra

 ½ kašičice kima

 100 ml prošeka

 100 ml bijelog vina

 400 ml vode

 

Priprema

Sitno narezan poriluk, nasjeckane srdele, čubar, kim, prošek i bijelo vino pomiješajte. Dodajte vodu pa stavite da se kuva. Kad zakuva, dodajte dagnje i poklopljeno kuvajte uz povremeno miješanje oko 15 minuta.

Posluživanje

Dagnje izvadite na tanjir za posluživanje i poslužite zajedno s umakom u kojem su se kuvale. Umak možete obogatiti maslinovim uljem.

 

HOBOTNICA SA MASLINAMA

Priprema

U veći lonac stavite očišćenu i odmrznutu hobotnicu. Ulijte dosta vode, poklopite i stavite da se kuva. Kada voda zakuva, smanjite na srednje jaku vatru i kuvajte dva sata dok hobotnica ne omekša. U jednu posudu stavite maslinovo ulje, svježe iscijeđeni sok limete, so, majonezu i dobro promiješajte. Dodajte masline narezane na tanke kolutiće, svježe nasjeckani peršun i dobro promiješajte. Ohlađenu hobotnicu narežite na manje komade veličine zalogaja i pomiješajte s pripremljenim umakom.

 

Posluživanje

Poslužite kao hladno predjelo.

Sastojci

 2 kg hobotnice (očišćena i zamrznuta)

 Za umak od maslina:

 100 ml maslinovog ulja

 1 kašika soka limete

 ½ kašičice soli

 2 kašike majoneze

 5 crnih maslina bez košpica

 2 kašike svježeg sjeckanog peršuna

 

KOZICE U DINJI

Priprema

Dinje prepolovite, uklonite sjemenke i kašikom izvadite meso. Meso dinje narežite na kocke ili ostavite u kuglicama. Paradajz ogulite, izvadite mu sjemenke i narežite ga na štapiće. Krastavac ogulite, raspolovite ga po dužini, izvadite sjemenke i narežite ga na kockice. Narandžu ogulite i razdvojite na kriške. Za salatni preliv izmiješajte pavlaku, ulje i limunov sok. Umiješajte metvicu, so, biber i timijan. Kuvane kozice, voće i povrće promiješajte s pripremljenim prelivom. Pripremljenu mješavinu stavite u četiri polovine dinje i dobro rashladite.

 

Posluživanje

Poslužite ukrašeno listićima metvice.

 

Sastojci

 2 manje dinje (2 kg)

 200 g paradajza

 200 g krastavca

 200 g narandže

 250 g očišćenih kuvanih kozica

 Za salatni preliv:

 50 ml slatke pavlake

 4 kašike maslinovog ulja

 pola limuna

 2 kašike svježe nasjeckane metvice

 so

 svježe mljeveni biber

 ½ kašičice suvog timijana

 

KAMENICE SA LIMUNOM

Sastojci

 6 kamenica

 Za posluživanje:

 1 limun

 ploške popečenog hljeba

 30 g maslaca

 

Priprema

Svježe kamenice otvorite pomoću posebnoga noža i pažljivo razdvojite ljušture. U dublji dio školjke stavite mesnati dio i sok, pa ih složite na tanjir, koji ste prethodno obložili ledom.

Posluživanje

Kamenice poslužite s limunom, popečenim hljebom i maslacem.

Savjet

Kod otvaranja pripazite da na mesu školjkaša ne ostanu komadići ljušture.

 

GRATINIRANI JASTOG

Sastojci

 1 jastog (1 kg)

 2 kašike maslinovog ulja

 150 g sira edamera

 Za umak:

 2 kašike senfa estragon

 100 ml maslinovog ulja

 sok od jednog limuna

 biber

 Za posluživanje:

 listovi zelene salate

 4 ploške limuna

 

Priprema

Živog jastoga prerežite po dužini. Pomoću čačkalice odstranite crijevo, a unutrašnju stranu glave operite pod mlazom hladne vode i osušite. Pripremljene polovine jastoga pecite na grilu ili rebrastoj tavi premazujući ih maslinovim uljem. Kada jastog poprimi lijepu smeđu boju, pospite ga naribanim sirom i kratko zapecite u rerni zagrijanoj na 200°C oko pet minuta.

U manjoj zdjeli izmiješajte senf, ulje, limunov sok i biber.

Posluživanje

Poslužite na listovima zelene salate s ploškama limuna i umakom od senfa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije