Iako prvi pisani, tačnije slikovni trag o ženskom kupaćem kostimu predstavljaju slike na zidovima jedne vile na Siciliji iz IV vijeka p.n.e., koje prikazuju žene u bikiniju, Luj Rear, francuski elektroinženjer, ušao je u istoriju kao otac bikinija, koji je nastao u porodičnoj radionici donjeg veša koju je vodila njegova majka.
Rear joj je pomagao i tako je svjetlo dana ugledao bikini, koji je izvazvao pravi potres, ravan onom do kojeg su dovele hidrogenske bombe, koje su te godine Amerikanci bacili na Bikini, ostrvo u Mikroneziji, po kome je i nazvao svoj proizvod, znajući da će imati upravo efekat bombe. Bilo je to 5. jula davne 1946. godine.
Dva svedena parčeta tkanine koja porede sa statistikom, jer sve otkrivaju, a ne pokazuju ništa, bikini - prvi kupaći kostim koji je otkrivao pupak i koji je reklamiran kao najmanji na svijetu, toliko je šokirao javnost da Rear nije mogao da pronađe ženu koja je bila spremna da ga obuče čak i u reklamne svrhe. Stoga je angažovao za to vrijeme malo slobodniju ženu, striptizetu Mišelin Bernardini, koja, vjerovatno, nije ni slutila da je pokrenula točak revolucije. Ona ga je obukla, ušla u bazen oko kojeg su se gurali fotografi i tako su nastali snimci koji su obišli čitav svijet, izazivajući istovremeno i divljenje i skandal, ali i ogromno interesovanje. Nakon toga, Mišelin je bila zatrpana pismima obožavalaca, a bikini je počeo da piše istoriju!
Prije ovoga, bikini, ali ne toliko slobodan kao ovaj, se pojavljivao u holivudskim filmovima tridesetih godina prošlog vijeka, zbog čega je Crkva vodila rovovsku borbu protiv nošenja ovog kostima. Mada nijednoj ženi van studija u kome su snimani filmovi nije padalo na pamet da ga obuče, kada su fotografije prvog bikinija namijenjenog svim ženama obišle svijet, Crkva je tako žestoko reagovala da je i prije nego što su ga žene obukle bio zabranjen u nekoliko zemalja. One koje bi se usudile da ga obuku, policija je u pojedinim sistemima kažnjavala zbog nedoličnog ponašanja.
Proći će, ipak, godine prije nego što žene budu masovno nosile bikini na plažama. Godine 1953. američki dizajner Fred Aug izjavio je da Francuskinje imaju kratke noge pa treba skratiti donji dio bikinija da bi im vizuelno izdužio noge. Brižit Bardo ga je poslušala i iste godine prošetala kanskom plažom u baš takvom modelu, a pravi uspon je doživio kada ga je ponijela u filmu "I bog stvori ženu".
Jedan od najpoznatijih, ako ne i najpoznatiji bikini na svijetu, je onaj koji je plavokosa Ursula Anders pronosala u filmu "Dr No", iz franšize o Džejmsu Bondu. Istog trenutka je postala seks simbol, a taj bikini je kasnije prodat po cijeni od 140.000 dolara.
Ko je žena koja je bila toliko hrabra da u bivšoj Jugoslaviji prva obuče bikini teško je otkriti, ali je Ana Saso, mis Jugoslavije 1982, unijela novinu u nošenje bikinija. I dok su ga ostale takmičarke nosile nisko, ona je tokom defilea izašla na pistu s bikinijem visoko podignutim na kukove. Dugo se pričalo da nije najljepša i da je titulu mis dobila zahvaljujući ovom triku koji je njene duge noge učinio još ljepšim. Tog ljeta sve djevojke na plažama su svoj bikini dizale visoko na kukove.
Danas bi teško nešto izazvalo skandal kako je onda izazvalo pokazivanje pupka, toliki skandal nije izazvala ni djevojka koja je prva skinula gornji dio kupaćeg kostima na obali jezera Mičigen u Americi. Toples koji je pokušao da parira bikiniju u efektu bombe je danas obična stvar, ali i pored toga većina žena još nosi i gornji dio, bikini nije izgubio bitku s toplesom, to nije pitanje slobode već potreba žena da djeluju zanosno i tajnovito.
Grad promijenio ime
Dag Guler, vlasnik Bikinisa, privatnog grada u Teksasu, promijenio je ime tog mjesta u Bankersmit, naziv koji je imao prije nego što ga je kupio ugostitelj čiji je lanac restorana zahtijeva da konobarice nose bikinije, zbog čega se grad tako i zvao.
On je kupio taj "grad duhova" 2012, s namjerom da postane turistička atrakcija koju čini lanac restorana, a kaže da je ime grada promijenio kako bi umirio komšije koji su se žalile.
Evolucija ženskih kostima
U početku se plivanje smatralo terapeutskom, a ne rekreativnom aktivnošću. Kada su ljudi krajem 19. vijeka počeli više da putuju, tako se počela razvijati i industrija kupaćih kostima.
1820.
Žene su se tada kupale u tzv. haljinama za kupanje. Presvlačile su se u jednoj vrsti kabine na točkovima, kojom bi došle direktno do vode.
1870.
Kostimi su se sastojali od bermuda i tunike. U to vrijeme je izmišljen i ureka - kostim koji nije mogao potonuti.
1880.
Kupaći kostimi zvani Princess prekrivali su daleko više kože nego što je to ranije bio slučaj. Haljina je imala više slojeva i nosila se u kombinaciji s čarapama.
1886.
Nakon Olimpijskih igara, počeli su da prate liniju tijela, ali su i dalje bili veoma neudobni, posebno za žene.
1907.
Prva žena koja je preplivala Kanal Anet Kelerman uhapšena je na jednoj plaži u Bostonu, jer je nosila kostim koji joj je išao uz tijelo.
1915.
Holivud je počeo da promoviše ženske kupaće kostime. Čak je "Kistoun Studio" formirao grupu svojih "Kupaćih sirena". Međutim, žene širom SAD su i dalje bile "pod cenzurom".
1920.
"Speedo" je napravio prve kupaće gaće koje nisu bile od vune.
1921.
Kompanija "Jantzen" je prva počela da promoviše kupaći kostim.
1930.
Holivud zaokuplja sve veću pažnju nacije, toliko da su političari odlučili da ga na neki način cenzurišu. Vil Hejz, prvi predsjednik filmskog udruženja MPAA, donosi odluku da se uvede cenzorski kodeks, koji je dobio naziv "Hejzov kodeks", kojim je zabranjeno da glumice otkrivaju pupak.
1942.
Tokom perioda Drugog svjetskog rata kupaći kostimi počinju da dobijaju oblik koji imaju danas.
1946.
Luj Rear prvi put predstavlja bikini kao dvodjelni kostim, što je izazvalo buru u javnosti.
1964.
"Sports Illustrated" je objavio prvo izdanje o kupaćim kostimima.
1960.
Kalifornijski stil i psihodelični trend su zajedno stvorili kombinaciju bikinija s grafičkim printovima.
1980.
Učesnice takmičenja "Havajski tropi" pokazale su svu raznovrsnost kupaćih kostima, gdje je akcenata bio na osunčanom tijelu.
1990.
Tajra Benks je bila prva afroamerička manekenka koja se pojavila na naslovnici "Sports Illustrateda".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
