BEČ - Često se može čuti da je "ljepota mit, da prava ljepota dolazi iznutra", a čak 70 odsto žena je u okviru jednog istraživanja o ljepoti i sreći reklo da se "osjećaju ljepše kada su zadovoljne sobom".
Svi oni koji vjeruju u "demokratsku" ideju ljepote, odnosno da svako, na svoj način, može da bude lijep, biće neprijatno iznenađeni rezultatima do kojih su došli austrijski naučnici.
"Ljepota nije stvar ukusa, ona objektivno postoji", ističu istraživači, čija je studija objavljena u časopisu Nature.
"Ljepota nam pruža pouzdane informacije o uzrastu, plodnosti, zdravlju, a naš mozak je navikao da je prepoznaje", navode oni, dodajući da su "ljudska bića opsjednuti ljepotom".
"A uz takvu opsesiju, jasno je da postoji nešto dublje od same kulturološke pojave", kaže bečki antropolog Karl Gramer.
Priča o ljepoti nije počela sa glumicama ni manekenkama, a današnja potreba da se govori o "imperfekcijama" ove ili one zvijezde modnih pista ne znači da se ljepota može relatizovati.
Mada priznaje da sve to može da utiče, iako vrlo malo, na naše poimanje ljepote, Gramer ističe da je estetski sud kompleksna mješavina genetskih, kulturoloških i objektivnih faktora kojima je potrebno puno, jako puno vremena, da bi evoluirali.
Na pitanje koja je onda prava ljepota, istraživači daju primjer egipatske kraljice Nefertiti, čija se bista, stara 3.300 godina, čuva u Novom muzeju u Berlinu: puna usta, visoke jagodice, bademaste oči.
Ovaj ideal ljepote, koji je postojao u antičkom Egiptu, i dalje opstaje.
Novim instrumentima neuronauka identifikovane su glavne karakteristike privlačnosti nekog lica. Riječ je prije svega o simetriji i seksualnom dimorfizmu (tjelesnoj razlici između mužjaka i ženke iste vrste).
Simetrično lice je prije svega znak zdravog tjelesnog razvoja, oslobođenog kako genetskih tako i infektivnih bolesti. Izrazito ženstveno lice, poput Nefertitinog, ukazuje na plodnost.
Teško je odoljeti osobi koja posjeduje takve crte lica jer samo njeno posmatranje stimuliše pojedine dijelove našeg mozga, stvarajući osjećaj zadovoljstva.
"Kada vidimo lijepo lice imamo osećaj kao da smo dobili premiju na lotou, dok kada vidimo ružno lice osjećaj je kao da smo izgubili novac", napominju autori studije.
Mozak reaguje brzo, automatski na ljepotu koja ga asocira na ideju o dobroti, sa svim praktičnim (i nesvijesnim) implikacijama koja ona podrazumijeva.
Ali, da li je time stvar zapečaćena jednom zauvijek?
"Dugo je ljepota bila vrijednost koju nije bilo moguće falsifikovati. Danas su se, međutim, stvari promjenile, pa se tako Nefertitine usne, jagodice i oči, mogu kupiti", navodi Garmer.
"Potrebno je još 10 do 20 generacija plastične hirurgije da bismo vidjeli evolutivne posljedice", tvrdi on, upozorivši ipak da mozak nije lako prevariti.
"Jer i kada promjenite simetriju lica, miris tijela će vas odati", zaključio je Gramer.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.