Dren (cornus mas) uspijeva svugdje, osim u Australiji, a najviše ga ima u srednjoj, centralnoj i jugoistočnoj Evropi i jugozapadnom dijelu Azije.
Cijenjen još od antičkih vremena, kako zbog plodova koji su se koristili u konvencionalnoj ishrani, tako i zbog izuzetno tvrdog drveta. Stari Rimljani su od ovog drveta pravili koplja, a danas se sadi kao živa ograda.
Kao i ostale biljke, dren ima mnoštvo narodnih naziva, od bijele svibovine, drenjaka, drenića drenovine, drenje, drinike, drina do drinovine. Plod drena narod naziva drenjina, drenjka ili drenjula.
Izvor za mnoge hranjive proizvode
Raste svuda, a najviše po suvim, sunčanim, kamenitim stranama svijetlih listopadnih šuma zajedno s drugim grmljem i šibljem. Cvjetovi su žuti, a javljaju se rano, prije listanja, sakupljeni u štitaste cvasti, pravilni su i četvoročlani. Cvjeta u februaru i martu, a sazrijeva od jula do polovine oktobra, što zavisi od klime, nadmorske visine i drugih uslova.
Plodovi u fiziološkoj zrelosti imaju kiseo mezokarp, a u fazi tehnološke zrelosti omekšaju i postaju tamnocrveni, poprime slatko-kiseo ukus, pa se tako neprerađeni mogu konzumirati. Sadrže oko 10 odsto šećera, 2 - 3,5 odsto organskih kiselina, nešto pektina, tanina i 50 - 90 mg vitamina C. Plodovi se jedu u svježem stanju, zamrzavaju, suše ili prerađuju u pekmez, marmeladu, slatko, kompot, voćni sok. Kod nas se kao zdravo, hranjivo i ukusno šumsko voće još nedovoljno koristi, iako se u našem narodu za dren vjerovalo da je najzdraviji na svijetu, a odatle i uzrečica "zdrav k'o dren".
U plodovima drena ima dva puta više askorbinske kiseline u odnosu na plod narandže. U Francuskoj i Italiji od drenjina spravljaju vino i žele, a nedozrele plodove konzerviraju u slanoj vodi kao masline. U Njemačkoj ih kuvaju sa šećerom i sirćetom i dodaju jelima od tijesta i krompira. Kod nas, u drvarskom kraju, od drena se pravi čuvena rakija, a u Rusiji se od drenjina prave supe i koristi ga kao začin za jela od mesa i ribe.
Ljekovita svojstva
Od drena se prave lijekovi, kako od plodova tako i od lista, kore, cvijeta, koštice u svježem ili suvom stanju. Koristi se za liječenje grla, malokrvnosti, boginja, bolesti bubrega, dijareje, hemoroida, šećerne bolesti, za zacjeljivanje rana...
U Rusiji su naučnici potvrdili njegovu ljekovitost i ustanovili da plodovi, kora stabla i listovi imaju antimikrobiološko dejstvo, a da se meso plodova i ulje iz sjemenki može koristiti za regeneraciju spoljnih i unutrašnjih epidermalnih tkiva. Sok, pekmez, čaj i drugi proizvodi od zrelih drenjina su vrlo prijatan lijek za liječenje dijareje i drugih oboljenja organa za varenje. Sličnog je dejstva i kora.
Slatko ili kompot od drenjina pomoći će vam protiv dijareje. Ako se uz poremećaj crijeva s dijarejom dobije groznica, onda se upotrebljava kao sredstvo za zatvaranje i kora od drena za čaj.
Recepti
Sok od drenjina:
Potrebno je 4,5 l vode, dva kilograma zrelih drenjina i kilogram šećera. U lonac sipati tri litre vode i staviti da provri. Drenjine oprati, isjeckati i dodati provreloj vodi. Kuvati 20 minuta, pomjeriti s ringle, ostaviti da se ohladi i ispasirati ih. Drenjine tj. masu koja ostane u presi, ili gazi, naliti s ostatkom vode, vratiti na ringlu i još 15 minuta kuvati. Ostaviti da se ohladi i ponovo ispasirati. Pomiješati obje tečnosti, dodati šećer i na smanjenoj temperaturi, uz miješanje, sačekati da se šećer rastopi. Pojačati temperaturu i kuvati još 10 minuta. Flaše oprati, sterilisati ih i još vruć, sok sipati. Zatvoriti hermetičkim zatvaračima. Kada se flaša otvori, držati je u frižideru. Sok u otvorenoj flaši može dvije nedjelje da stoji da se nepokvari. Zato je najbolje puniti male flaše. Sok se razblažuje običnom ili kiselom vodom.
Liker od drenjina:
Potrebno je kg drenjina, kg šećera, dva litra vode i litar ruma. Šećer preliti vodom i staviti da se istopi. Dodati drenjine i prokuvati ih. Kada se sok ohladi procijediti ga i dodati rum. U flaše staviti na dno cijele drenjine i sipati liker.
Pekmez od drenjina:
Zrele drenjine očistiti, oprati, naliti vrelom vodom i ostaviti pet minuta da stoje. Izvaditi ih iz vode, propasirati, staviti u šerpu i preko posuti šećerom. Na kg pasiranih drenjina stavi se kg šećera. Kuvati tri sata na umjerenoj temperaturi uz neprestano miješanje. Kuvati dok se masa ne zgusne. Još vruć pekmez sipati u čiste i tople tegle, staviti u toplu rernu (100°C) oko 15 minuta. Tegle povezati celofanom ili zatvoriti hermetičkim zatvaračima i ostaviti na suvo mjesto.
Slatko od drenjina:
Potreban je kg drenjina i 1,5 kg šećera. Krupne, čvrste drenjine oprati i očistiti od peteljki. Na mjesto gdje je bila peteljka zabosti deblju iglu, polako okrenuti i izvaditi košticu. Šećer preliti čašom vode, skuvati sirup, pa dodati drenjine. Ovo slatko može da se skuva i malo rjeđe, jer se tokom stajanja želira, odnosno zgušnjava. Kuvano slatko skloniti sa šporeta, skinuti pjenu, pokriti vlažnom krpom. Ostaviti da prenoći, a sutradan sipati u čiste suve tegle. Povezati celofanom i ostaviti na suvo i mračno mjesto.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
