Kuća i vrt

Spoj tra­di­ci­je i sa­vre­me­nog

Spoj tra­di­ci­je i sa­vre­me­nog
Spoj tra­di­ci­je i sa­vre­me­nog

Na svim nje­go­vim dje­li­ma se uoča­va ap­so­lu­tno vla­da­nje pros­to­rom i svim klju­čnim ele­men­ti­ma ar­hi­te­ktu­re, od es­te­ti­ke, kon­stru­kci­je, ukla­pa­nja u am­bi­jent...

Ako uzme­mo u ob­zir da Pric­ke­ro­vu na­gra­du za ar­hi­te­ktu­ru, ko­ja pred­stav­lja ekvi­va­lent No­be­lo­voj na­gra­di u ar­hi­te­kton­skom svi­je­tu, ugla­vnom do­bi­ja­ju stva­ra­oci iz ve­li­kih ze­ma­lja i kul­tu­ra, odno­sno ar­hi­te­kton­ske zvi­jez­de na glo­bal­nom ni­vou, te­ško je oče­ki­va­ti da ne­ki od stva­ra­laca s na­ših po­dru­čja uđe u uži izbor za tu na­gra­du, a ka­mo­li da je osvo­je. Dosa­d naj­ve­ći do­me­ti ar­hi­te­ka­ta s pros­to­ra Bal­ka­na, i to ri­jet­kih, su da ima­ju pri­li­ku da im dje­la budu obja­vljena u svjet­ski bi­tnim stru­čnim pu­bli­ka­ci­ja­ma ili na re­pre­zen­ta­ti­vnim saj­to­vi­ma iz sfe­re ar­hi­te­ktu­re. Je­dan od pro­je­kta­na­ta iz re­gi­ona, ta­čni­je je­di­ni iz Srbi­je, dok iz Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne ni­je zas­tu­pljen ni­je­dan od ar­hi­te­ka­ta, upra­vo je Spa­so­je Kru­nić, ro­đe­ni Ni­kši­ća­nin s adre­som bo­rav­ka i obra­zo­va­nja u Beo­gra­du.

Kru­nić, ko­ji je ro­đen 1939. go­di­ne u ta­daš­njoj Kra­lje­vi­ni Ju­go­sla­vi­ji, na Ar­hi­te­kton­skom fa­kul­te­tu Uni­ver­zi­te­ta u Beo­gra­du di­plo­mi­rao je 1968. go­di­ne, gdje ka­sni­je bi­va i re­do­vni pro­fe­sor sve do odlas­ka u pen­zi­ju 2005. go­di­ne. Ne­ma su­mnje da se u pro­fe­si­onal­nom smi­slu ra­di o je­dnom od auto­ra s naj­vi­še na­gra­da i pri­zna­nja u do­ba SFRJ, a po­tom i u Srbi­ji. Na svim nje­go­vim dje­li­ma se uoča­vaju izu­ze­tna ori­gi­nal­nost, ap­so­lu­tno vla­da­nje pros­to­rom i svim klju­čnim ele­men­ti­ma ar­hi­te­ktu­re, od es­te­ti­ke, kon­stru­kci­je, ukla­pa­nja u am­bi­jent... Nje­go­vo sva­ka­ko naj­po­zna­ti­je dje­lo i je­di­no iz Srbi­je ko­je kra­si Pha­idonov atlas ar­hi­te­ktu­re (na­jop­sežni­ji atlas sa­vre­me­ne svjet­ske ar­hi­te­ktu­re) je Me­mo­ri­jal­ni cen­tar na Ra­vnoj go­ri, iz­gra­đen u pe­ri­odu od 1998. do 2000. godine. Osim to­ga, nje­go­va po­zna­ta dje­la su i pa­la­ta "Zo­ra" u Beo­gra­du i mo­tel "Ko­ral" u Ari­lju, za ko­ji je i na­gra­đen Do­bro­vi­će­vom na­gra­dom, a osim to­ga i Po­slo­vni cen­tar u Beo­gra­du, ko­ji je do­bio "Bor­bi­nu" na­gra­du za ar­hi­te­ktu­ru.

Ne­ka za­je­dni­čka nit ko­ja po­ve­zu­je sve nje­go­ve obje­kte je op­ti­mal­no do­zi­ra­nje upo­tre­be tra­di­ci­onal­nih i sa­vre­me­nih ma­te­ri­ja­la, ko­ji či­ne skla­dnu cje­li­nu i ap­so­lu­tno po­štu­ju okru­že­nje i kon­tek­st gra­dnje. Zna­ča­jan je i nje­gov do­pri­nos sa­kral­noj ar­hi­te­ktu­ri u vi­du hra­mo­va, ali i mno­go­broj­nih spo­men-obi­ljež­lja, ko­ja bez ob­zi­ra na ga­ba­rit odi­šu skla­dnoš­ću i kva­li­te­tnom pro­por­ci­jom. Na­ra­vno i u sfe­ri ur­ba­nis­ti­čkog pro­je­kto­va­nja, ko­ji je osno­vni pre­du­slov za kva­li­te­tan ži­vo­tni pros­tor, ima­mo kva­li­te­tne Kru­ni­će­ve ra­do­ve, kao i iz oblas­ti kon­stru­kci­je, gdje čak ima če­ti­ri pa­ten­ti­ra­na kon­stru­kti­vna sis­te­ma. U su­šti­ni mo­že­mo re­ći da je ri­ječ o auto­ru ko­ji je akti­van u svim sfe­ra­ma pros­to­ra, od li­ko­vnih de­ta­lja pre­ko in­di­vi­du­al­nih po­ro­di­čnih obje­ka­ta, ve­li­kih stam­be­no-po­slo­vnih obje­ka­ta, do onih ja­vnog ka­ra­kte­ra, za­držao svoj stva­ra­la­čki pe­čat i umno­go­me ra­dio na ople­me­nji­va­nju pros­tor­nih cje­li­na u ko­ji­ma je stva­rao, a i da­lje akti­vno stva­ra na pra­gu osme de­ce­ni­je ži­vo­ta.

Va­ša pi­ta­nja ša­lji­te na e-ma­il ne­za­vi­sneb­l@gma­il.com

 

Pro­je­ktant-Stu­dio PROS­TOR

 

stu­dio­pros­tor1Žgma­il.com

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije