Kukurijek, cvijet poznat i kao božićna ruža, specifičan je po tome što se zimi probija kroz snijeg i cvjeta, simbolišući trijumf života. U srednjem vijeku smatralo se da ga koriste vještice, jer posjeduje narkotička i halucinogena svojstva.
Nekada je uzgajan kao ljekovita biljka, ali danas se više ne koristi u narodnoj medicini budući da se otkrilo da sadrži više otrovnih nego ljekovitih tvari. Cijela biljka je otrovna i oštrog ukusa, jer sadrži glikozide, te više alkaloida opasnih za zdravlje. U vezi s otrovnosti biljke je i starogrčko ime za kukurijek helleborus. Naziv se izvodi od grčkih riječi helo što znači smrtonosan sam i bora što znači jelo.
Latice od pet raznobojnih cvjetova
Kukurijeke možemo naći samonikle na ivicama šuma, šikarama i šumskim proplancima. Možemo ga posaditi i u vrtu, na sjenovitom mjestu kako bi nam svake godine iznova najavio dolazak proljeća. Pretpostavlja se da mu je domovina Španija, a može se naći po cijeloj Evropi. To je trajnica, visoka 25-50 centematara. Ima cvjetove sa po pet latica koji mogu biti u bijeloj, žutoj, zelenkastoj i ružičastoj boji. Cvjeta zavisno od varieteta u periodu od januara do aprila, a vrsta helleborus niger ili crni kukurijek ponekad cvjeta već u decembru izvirujući ispod snijega. Listovi su mu duboko urezani na pet do devet dijelova.
Kukurijek, ili u narodu poznat još kao glavobolek, snježnica i kokoška, voli hranjivo i vlažno, ali i dobro drenirano tlo. Mlade biljke ne bi smjele ostati bez vlage, pa se mora paziti na redovno zalijevanje. Tokom ljeta oko biljke stavite malč kako bi se vlaga što bolje zadržala oko nje.
Razmnožava se sjemenom ili još jednostavnije dijeljenjem biljke. Najbolje ga je dijeliti u martu kada stvara novo korijenje. Obrežite stare stabljike kukurijeka kako biste podstakli rast novih izdanaka, a time i obilnije cvjetanje zimi.
Ugroženost, zaštita i razmnožavanje
Zbog velikih cvjetova i cvjetanja u vrijeme kad u šumi još nema drugog cvijeća, kukurijek je na meti neodgovornih ljudi koji ga beru, pa čak i prodaju na tržnicama. Tako ova lijepa biljka polako nestaje s prirodnih staništa. Kukurijek se prema ugroženosti ubraja među osjetljive vrste. Dosad nisu preduzimane zaštitne mjere. Kukurijek je posebno zahtjevna vrsta za uzgoj. Ukoliko se odlučite za vegetativno razmnožavanje biljka će dosta burno reagovati, te postoji velika šansa da vam se ne zakorijeni. Kukurijek voli mir i prilično je osjetljiv na presađivanje. Njegov crnosmeđi kvrgavi podanak više-manje vodoravno je postavljen u tlu, te vas može vrlo lako s tim iznenaditi. Iz podanka izlaze vlaknasti snopovi korijenja koji se lako oštete, te ugroze preživljavanje nakon presađivanja.
Druga mogućnost koja vam preostaje je uzgoj iz sjemenke. Ali, ni taj način razmnožavanja neće proteći bez "opiranja". Sjemenke kukurijeka imaju neke posebne zahtjeve koji ako se ne ispune potpuno "ignorišu" sav trud. Sjemenke je potrebno u vrlo kratkom roku nakon sakupljanja staviti na vlažno i toplo mjesto gdje treba da ostanu tri do četiri mjeseca. Nakon toga isto toliko vremena potrebno ih je staviti na hladno (4-5 C). Naime, sjemenke kukurijeka imaju nezreli embrio i tvrdu sjemenu lupinu, ovojnicu koja obavija sjemenku, te je štiti od isušivanja i mehaničkih oštećenja. Jedino ovakav "tretman" toplo-hladno omogućiće sjemenkama izlazak iz stanja mirovanja ili dormancije, te embriju da dovoljno sazrije. Iako je postupak uzgoja komplikovan i zahtjevan, nije spriječio ljubitelje da se organizuju te danas, samo u Americi, postoji nekoliko desetina udruženja ljubitelja kukurijeka.
Ljekovitost
Biljka je otrovna, ljekovita i prosječno medonosna. U prošlosti se koristila kao lijek protiv duševnih bolesti, te kao prirodni antihelemtik, abortiv, diuretik, drastik, emetik, emenogog, homeopatik, iritant, kardik, katarik, laksativ, narkotik, purgativ. Moderna oficijelna medicina ne koristi kukurijek zbog opasnog kumulativnog djelovanja njegovih sastojaka. Međutim, koristi se kao homeopatski lijek kod tumorskih procesa. U terapiji tumora kukurijek se potvrdio naročito kod raka želuca muškaraca i virilnih žena. Djeluje takođe na sve vrste sluznica, to vrijedi posebno kod karcinoma bronhija.
Sa druge strane, otrovna cijela biljka, izaziva uzbuđenje centralnog nervnog sistema, a svježi kukurijek je smrtonosan.
Vjerovanja
Prema starom vjerovanju, kukurijek ne treba unositi u kuću, jer od njegovog mirisa boli glava, a kokoši više ne nose jaja.
Na Đurđevdan su se vodom u kojoj su bili umočeni listovi kukurijeka prskala čeljad u kući.
Upaljenjem kukurijekom su dimili štale da bi stoku odvratili od njega na paši i tako izbjegli trovanja.
U grčkom mitu Heraklo se izliječio od bjesnila korijenom kukurijeka.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
