Vrijediš koliko jezika govoriš, izreka je koju djeci još od malih nogu ponavljaju roditelji i profesori.
Već u školi jedni su shvatili da im jezici idu, a drugi da strane riječi i nisu baš za njih. Ipak, uz malo truda mnogi su uspjeli savladati osnove engleskog jezika, bez kojeg danas niste, recimo, konkurentni na tržištu rada.
Odgovor na pitanje koliko je teško naučiti jezik je subjektivan, a ne zavisi samo od talenta, već i dijela svijeta iz kojeg dolazite, te razlike između maternjeg jezika i onog koji želite naučiti. Internetska stranica koja se bavi rangiranjem na osnovu glasova čitalaca ranker.com pozabavila se pitanjem najtežih jezika na svijetu.
Na listi najzahtjevnijih očekivano dominiraju azijski jezici. Tako su se na listi među top deset našla čak četiri, s tim da je kineski na samom vrhu. Osim kineskog, odnosno mandarinskog, izuzetno teškim se smatraju vijetnamski, hindu i japanski. Osim ova četiri, koji su isključivo azijski, pri vrhu se našao i arapski, koji se, osim na Bliskom istoku, govori i u zemljama sjeverne Afrike.
Većina ljudi koji uče kineski, a maternji jezik im nije srodan, nailazi na brojne teškoće prilikom savladavanja istoga. Kineski jezik je jedan od najstarijih na svijetu i s najvećim brojem izvornih govornika. Razvijao se u nekoliko faza tokom 3.000 godina. Posebne probleme učenicima stvara činjenica da je pisani jezik logografski, odnosno da jedan izraz može značiti pojam ili slog, a njihovom kombinacijom se dobijaju složenije konstrukcije. Kako bi se strancima olakšalo učenje, sproveden je i proces latinizacije. Druga bitna karakteristika kineskog je tonalnost govornog jezika. U zavisnosti od naglaska značenje riječi se mijenja, što ovaj jezik čini izrazito zahtjevnim za razumijevanje.
Manje-više slične prepreke sadržavaju i drugi jezici iz grupe dalekoistočnih, koji glase kao najteži. Vrh liste su okupirali jezici za čije se zapisivanje koriste i pisma koja nisu latinična, pa se može zaključiti da uzorak za formiranje liste nije sasvim reprezentativan te je pod uticajem zapadnog civilizacijskog kruga, što je, s obzirom na princip rangiranja, i razumljivo.
Tezu o pristranosti glasanja potkrepljuje i činjenica da se među 15 najtežih našao samo jedan jedini jezik iz germanske ili romanske grupe. Tu nezahvalnu titulu je dobio islandski, koji spada u podgrupu zapadnoskandinavskih jezika te ga govori svega oko 300.000 ljudi.
Što se tiče Evrope, stranci poseban pik imaju na ruski i mađarski, a nisu pretjerano oduševljeni ni grčkim i poljskim jezikom. Grčki i mađarski spadaju u manjinske jezične grupe na Starom kontinentu te su po svojoj prirodi vrlo neobični i imaju zahtjevnu gramatiku. Slovenski jezici, poput ruskog i poljskog, neizvorne govornike "terorišu" brojnim padežima i nizom drugih gramatičkih peripetija koje su teško shvatljive nekom Britancu ili Amerikancu.
Hrvatski i slovenački
Na listi su i dva jezika sa područja našeg regiona. Dosta visoko su rangirani hrvatski i slovenački, koji su smjestili na 19, odnosno 21. mjesto.
Ipak, s obzirom na vrlo mali broj glasova, teško je zaključiti šta stranci zaista misle o tim jezicima.
