Putovanje

Orjen utočište endemičnih vrsta

Orjen utočište endemičnih vrsta
Orjen utočište endemičnih vrsta

Planinski masiv Orjen, na granici Bosne i Hercegovine i Crne Gore, ima sve preduslove da postane potencijalni prekogranični nacionalni park, s obzirom na veliki broj endemičnih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta koje su evidentirane EU projektom Ekološke mreže "Natura 2000".

Projektom su elaborirani svi ekološki uslovi da Orjen bude pridružen listi nacionalnih parkova BiH, jer je, kako je rečeno i na dvodnevnom seminaru "Nature", održanom protekle sedmice u Trebinju, sačinjen plan upravljanja ovim područjem koje ubuduće mora biti zaštićeno i koje je, kao prekogranični nacionalni park, već upisano u Prostorni plan Republike Srpske.

Na terenu su evidentirane brojne ugrožene biljne i životinjske vrste, među kojima su i mrki medvjed, vuk, mosorska gušterica i munika kao posebna vrsta mediteransko-planinskog bora te brojne endemske vrste biljaka, što BiH prije ulaska u Evropsku uniju treba da zaštiti i izradi svoju mrežu zaštićenih područja, među kojima je i Orjen.

Aleksandar Golob, vođa projekta, koji se bavi zaštitom biljnih i životinjskih staništa u potencijalnim zaštićenim područjima u BiH, kaže da je glavni cilj projekta određivanje svih područja u Ekološkoj mreži "Natura 2000" koje treba da budu zaštićene, a među do sada identifikovanih 117 područja, Orjen zauzima veoma značajno mjesto.

"Naš sljedeći zadatak je da nađemo načine da održimo povoljno stanje očuvanosti ovih područja i vrsta kojima su ona stanište, a glavni put je donošenje plana upravljanja, koji treba da usaglase, a potom i provode svi lokalni subjekti od interesa - poljoprivrednici, naučnici, šumari, lovci, planinari, vatrogasci", objasnio je Golob dodajući da je upravo i cilj završne radionice o području Orjena - da se odrede mjere i aktivnosti koje svaki od ovih partnera treba da preuzme kao svoju obavezu u narednom periodu.

U okviru ovih aktivnosti koje su počele još u oktobru 2012. godine, s glavnim ciljem da se u skladu sa ekološkom politikom i zakonodavstvom Evropske unije identifkuju i zaštite područja u BiH koja po evropskim kriterijumima imaju karakter ekoloških zona, u cijeloj državi je identifikovano 17 takvih područja koja čine ukupno oko 19 odsto površine BiH.

"Vrlo je važno da šumari brinu o šumama, a lovci sprečavaju krivolov, jer se na taj način vrlo efikasno čuvaju ugrožene vrste ovog podneblja, kao što su mrki medvjed, vuk, grabljivice i ptice prašumskih staništa, kao i endemsko bilje, ali je važno i da se očuvaju i travnjaci, tako da računamo na veću intenzivnost stočarstva na ovom području, ali na kontrolisan način", pojašnjava Golob.

Đorđe Milanović iz banjalučkog Udruženja za zaštitu drveća i životne  sredine "Arbor Magna", kaže da je područje Orjena i njegovog dijela koji se zove Bijela Gora, jedno od najvažnijih u BiH, jer ovdje raste na desetine biljnih vrsta koje se nalaze samo ovdje i nigdje drugdje u svijetu, takozvani stenoenedemi, a što je jedan od veoma bitnih razloga da se ovo područje mora koristiti na planiran način.

"Kada je riječ o stenoendemima, oni nisu toliko važni EU, ali ih mi možemo  predložiti za zaštitu onog momenta kada BiH uđe u EU, jer na to svaka potencijalna članica ima pravo i to ćemo svakako učiniti", kaže Milanović.

Prema riječima učesnika skupa, ova regija je idealna za proizvodnju zdrave hrane, jer su nekada na Bijeloj Gori pasle na hiljade ovaca, a danas se jedva može naći jedan ili dva živa katuna i to uglavnom na crnogorskoj strani.

"Stočarstvo je veoma bitno za održavanje staništa endemskih biljaka, pa se u tome smislu ovdašnjem stanovništvu moraju davati i subvencije kako bi se održavala ona nekadašnja autohtonost", istakao je Milanović.

Milanović je, zajedno sa još nekoliko učesnika radionice u Trebinju, obišao i cjelokupan teren bosanskohercegovačkog dijela Orjena, gdje se uvjerio u trenutno stanje i potvrdio potrebe zaštite ovog područja.

Orjenska perunika

Đorđe Milanović je istakao da od Austrougarske do danas nije bilo nijednog ozbiljnog botaničara koji nije na Orjenu upisao jednu vrstu potpuno novu za nauku, te da je u novijem vremenu otkrivena takozvana orjenska perunika, koja je opisana 2006. godine.

"Mi smo i tu našli jedno potpuno novo stanište endemičnih vriština sa žutilovkama, koje su nastale upravo zbog dugotrajne ispaše stoke na ovdašnjim kamenitim obroncima pa ih pokušavamo uvrstiti u ozbiljnija botanička istraživanja", naveo je Milanović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije