Putovanje

Prirodne ljepote su tu, pred našim očima

Prirodne ljepote su tu, pred našim očima
Prirodne ljepote su tu, pred našim očima

Upoznaj je bolje, voljećeš je više, moto je ljudi koji su osnovali Udruženje građana "Asocijacija istraživača Upoznaj Srpsku" (AIUS), a na Dan Republike Srpske, 9. januara 2016, oni su pokrenuli i internet stranicu UpoznajSrpsku.com, koja ima za cilj da predstavi ovdašnju prirodu, kulturna i turistička dobra na malo drugačiji način.

Okosnicu AIUS-a čine diplomirani geografi Marko Stanojević, Dragan Praštalo, Ljubiša Šikarac, te Dragan Gajić, diplomirani prostorni planer, s adresom stanovanja u Banjaluci, Laktašima i Prnjavoru. Pored osnovnih zanimanja baveći se planinarstvom, alpinizmom, speleologijom, biciklizmom, raftingom, uvidjevši da mi i te kako ima šta svijetu da ponudimo i čim da se ponosimo, ova četvorica prijatelja u proljeće 2012. dobila su ideju da na jednom mjestu prezentuju šta to, zapravo, Republika Srpska nudi.

TEREN I SPAVANJE U ŠATORU: Njihov posao u začetku sastojao se u tome da napune rezervoar, odrede lokaciju i krenu u istraživanje. Po dolasku na određeno mjesto, kako ne bi imali problema, prijave se u lokalnu policijsku stanicu, kažu ko su i šta su, da žele snimati i da će spavati u šatoru. Pogađajte, finansijska sredstva obezbjeđuju sami, a to je samo jedan od hiljadu razloga jer svjetski hoteli sa pet zvjezdica nisu njihove omiljene turističke destinacije. Uvidjevši dobre namjere ovih momaka, lokalno stanovništvo im je gotovo uvijek izlazilo u susret.

"Recimo, jedan domaćin, Dobro Ninković iz sela Semić između Višegrada i Rogatice, vozio nas je pola sata traktorom kroz šumu da bismo fotografisali rijetko drvo, smreku koja se inače nalazi pod zaštitom države", kaže Marko Stanojević, koji priznaje da je, pored ovakvih, bilo i neprijatnih iskustava s terena.

Jednom prilikom kad su krenuli prema manastiru Sase, u blizini Bratunca, upali su u šumski požar, ali sve je završilo druženjem s ljudima koji su uspješno ugasili vatru. Probudivši se u šatoru, priznaje nam Dragan Praštalo, jedno jutro osjetio je da ga nešto napada sa vanjske strane "objekta". Brzo je odreagovao, odgurnuvši rukom "vanjskog neprijatelja", nakon čega se ispostavilo da ga je lizala krava. Tada je, dobacuje društvo kroz šalu aludirajući na Praštalovu korpulentnost, "nježnim" udarcem nokautirao kravu tešku 800 kilograma.

PREŠLI 10.000 KILOMETARA: Putovanja uvijek prati i određeni broj mitova i legendi, ali ono što nema veze s mitom i legendom i što znamo da je istina jeste da su ovi momci otkad traje njihova specifična misija obišli 46 opština i prešli više od 10.000 kilometara.

Na tom putešestviju, koje broji više od 140 dana, zabilježili su više od 600 foto-dokumentovanih lokaliteta i oko 48.000 snimljenih fotografija. Snimili su preko 1.200 koordinatnih tačaka, posjetili 120 institucija, te prikupili 800 bibliotečkih jedinica. Sve to, kad odvoje ono što im treba za nauku, odlučili su da podijele s nama kroz reportažne tekstove preko internet stranice UpoznajSrpsku.com.

"Poenta je da se sve to prezentuje na internetu, savremenom sredstvu komunikacije koje najviše posjećuje  omladina, tako da naš sajt nema samo popularističku, nego i obrazovnu svrhu", kaže nam Ljubiša Šikarac, napominjući da treba kod ljudi probuditi svijest da ne putuju daleko da bi spoznali ljepote i blagodeti prirode - one se nalaze tu, u komšiluku.

U inostranstvu ima mnogo toga da se vidi, ali ovi ljudi garantuju da ima i kod nas. Jedna mlada osoba, tvrde oni, trebalo bi u sklopu razvoja sopstvene ličnosti da obilazi svoje neposredno okruženje, a ne da teži nekoj velikoj evropskoj i svjetskoj destinaciji, a da nije vidio nešto što je 50 kilometara daleko od njega.

TRI LOKACIJE ZA PREPORUKU: Mi imamo nekoliko turističkih proizvoda za koje svi znaju, ubacio se u priču Dragan Gajić, ali postoji mnogo lokaliteta koji možda ne mogu biti vrhunski turistički proizvodi, međutim svakako su zanimljivi da se posjete i vide. Obilazeći teren oni su se takođe prvi put upoznali sa mnogim ljepotama za koje nisu znali, a na pitanje koje bi nam prve tri lokacije za obilazak preporučili, već imaju spreman odgovor...

"Svakako pješčane piramide u Miljevini, kod Foče, dakle to je ekvivalent Đavoljoj varoši, iste ljepote, istog načina postanka, jedan reljefni fenomen i specifičnost... Malo ljudi zna za to, a mnogi su išli da posjete Đavolju varoš u Srbiji i čitali o njoj, gledali na internetu,  pogotovo kad je bila kandidovana za UNESCO, a s druge strane nikad nisu čuli za Miljevinu", govori Praštalo, a kao drugu destinaciju preporučuje nam šipovački kraj.

Tu ne izdvajam, nastavlja on, nijednu lokaciju posebno jer u krugu od 50 kilometara zaista ima mnogo lijepih stvari: rijeka Janj, njen čitav tok i izvorište, vodopadi, izvorište Plive, Janske otoke takođe, tu su Vitorog, manastir Glogovac, Janjska prašuma, Sokolačka pećina, Sokočnica, Sokograd.

Sve ovo vrijedi vidjeti, a spisak prirodnih ljepota, na našu sreću, dodao je Praštalo koji se već počeo dvoumiti oko treće lokacije, je prevelik. Ipak, planina Maglić i Zelengora ne smiju da izostanu sa spiska onog šta treba da posjetimo, pa nam je "zadao" da to bude već ove godine.

SAJT PRIBLIŽITI I STRANCIMA: Pored nabrojanih i u ovom tekstu izostavljenih prirodnih atrakcija, posjetioci sajta UpoznajSrpsku.com mogu saznati više o gradovima, jezerima, barama i močvarama, pećinama i jamama, biljnom i životinjskom svijetu, banjama i ljekovitim izvorima, tvrđavama i starim gradovima, vjerskim objektima, znamenitim građevinama, etno i eko selima, muzejima, bibliotekama i galerijama. Osnivačima stranice u pisanju tekstova, kao i u grafičkom dizajnu, odnosno gotovom rješenju sajta pomažu prijatelji arhitekte, istoričari, biolozi, profesori srpskog jezika i književnosti, programeri i elektroinženjeri.

"Mi smo sada na početku izbacili, može se reći, mali procenat priča i onoga što smo pripremili, u rezervi imamo dosta toga (priča o planinama, rijekama, znamenitim ličnostima, manifestacijama), što ćemo permanentno ubacivati na sajt i tako povećavati sadržaj, koji će biti obogaćen mapama i video-materijalima. Nismo željeli da stranica bude jedna statička kategorija", kazuje Šikarac, te otkriva da su njihovi planovi da sajt profunkcioniše i na engleskom, ruskom i njemačkom jeziku jer su im se već određeni ljudi javili da pomognu u smislu prevoda.

Njihova Facebook stranica skupila je već preko 16.000 pratilaca, tako da im se pored mladih, koji su osnovna ciljna grupa, javljaju i ljudi iz regiona, a sajt bilježi posjećenost i u zemljama zapadne Evrope, pa čak i Amerike i Australije.

"To nas posebno raduje jer sajt ima i nekakav zavičajni karakter. Ljudi koji vode porijeklo odavde očigledno žele to da vide, a kad se sve to prebaci na svjetske jezike, nadam se da će imati i takvog odjeka, da će bar nekog privući da posjeti, ako ništa u tranzitnom smislu Republiku Srpsku, da obiđe neku lokaciju koja mu se učini zanimljivom, prirodna ili kulturna dobra", zaključili su priču za "Nezavisne" momci iz AIUS-a.

Znamenite ličnosti

U svojim putovanjima ekipa AIUS-a na posebnu ljubaznost nailazila u kulturnim institucijama. Na jednom od takvih, uslovno rečeno, ugodnijih putovanja osoblje Narodne biblioteke u Trebinju dozvolilo im je da fotografišu knjigu "Pripovetke Ive Andića" u kojoj stoji originalna posveta pjesniku Jovanu Dučiću. "Znamenite ličnosti Republike Srpske" rubrika je koja je trenutno u izradi sajta.

Kuća Vase Pelagića

Obilaskom terena osnivači sajta "Upoznaj Srpsku" došli su i u Pelagićevo. Tu su, priča nam Dragan Praštalo, naišli na jednu ženu koja se predstavila kao potomak Vase Pelagića. Kazala je gdje se nalazi kuća velikana i pustila ekipu unutra da fotografiše. Kada su završili posao i pitali stariju gospođu da li je išta od predmeta iz Vasinog vremena, starija gospođa im je odgovorila: "Nije, djeco! To je treća dignuta kuća na istom mjestu od njegove smrti do danas".

 

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije