Putovanje

Solomonska ostrva i vrijeme zaboravilo

Solomonska ostrva i vrijeme zaboravilo
Solomonska ostrva i vrijeme zaboravilo

Za Solomonska ostrva često znaju reći da je to mjesto koje je i vrijeme zaboravilo. Zapravo, ovdje se danas živi kao što se živjelo prije 1.000 godina. I danas, baš kao i tada, stanovnici koriste kanue kao osnovno prevozno sredstvo, a u ruralnim dijelovima Mjesec koriste kao kalendar, tako da im imena dana i mjeseci apsolutno ništa ne znače.

Život ovih ljudi ovjekovječio je Fabijen Astre (32) francuski fotograf, koji je na Solomonskim ostrvima proveo godinu dana. On kaže da je godina sasvim dovoljna da se otkriju sva magija i draž ovih ostrva.

"Bez obzira na kom ostrvu se nalazite, a u arhipelagu se nalazi više od 1.000 ostrva, garantovano ćete osjećati da ste nekoliko svjetlosnih godina udaljeni od svega što ste ikada poznavali", kaže Astre.

Uprkos ogromnoj raznolikosti stanovništva i činjenici da se ovdje govori više od 70 jezika, stanovništvo ovog arhipelaga ima jednu zajedničku stvar - okean od kojeg svi žive.

Astre kaže da je jedno od najznačajnijih ostrva zapravo laguna, gdje je i bivši američki predsjednik Džon Kenedi tokom Drugog svjetskog rata bio nasukan zajedno s ratnim drugovima.

Ipak, ono što ga je najviše fasciniralo svakako je činjenica da su ovim ljudima kanui sve, te da se njima kreću od ostrva do ostrva.

"Kada ih vidite kako upravljaju kanuima, rekli biste da to rade s nevjerovatnom lakoćom. Ali, to je zaista naporno, tako da izgled zna da zavara", kaže on.

Ono što je najupečatljivije u vezi s ovim ostrvom jeste da su stanovnici tamne boje kože, ali izuzetno svijetle, plave kose. To je nešto što zbunjuje naučnike već decenijama. I dok su ranije teorije bile da plava kosa potiče od ishrane ili izloženosti suncu, pravi odgovor je da ostrvljani imaju jedinstveni gen, tako da je sasvim uobičajeno vidjeti plavokose tamnopute ostrvljane.

"Sa druge strane, postoje ostrva gdje se živi malo naprednije, ali većina ostrva je zadržala drevni način života i žive kao njihovi preci. Primjera radi, krovove prave od palminih grana, a kuće su sve drvene i predstavljaju kombinaciju više vrsti drveta. Jedino što je u njihovim kućama izdvojeno jeste kuhinja, tj. prostor za spremanje hrane, dok je sve ostalo iz jednog dijela", kaže Astre.

Najnemirniji period u njihovoj istoriji bio je period Drugog svjetskog rata, kada su se ovdje odvijale borbe između američkih i japanskih vojnika. Ostaci te ratne prošlosti vidljivi su na svakom koraku, iz mora vire potopljeni brodovi, po šumama se vide ostaci vojnih aviona i tenkova.

Jedno od ostrva nosi naziv Kenedi po Džonu Kenediju, kasnije američkom predsjedniku, koji je jedno vrijeme proveo na ovom ostrvu nakon sukoba s japanskim jedinicama.

Putevi na ostrvima su loši, uglavnom se radi samo o nasutim putevima, gdje je jedina prijetnja da vam kokosov orah ne padne na auto ili glavu, jer saobraćaja i nema.

Ova ostrva je otkrio španski istraživač Alvaro de Neira, koji je vjerovao da je pronašao mjesto gdje se nalazi blago kralja Solomona, zbog čega je i ostrva nazvao Solomonskim ostrvima.

Jedini izvor prihoda su lokalne tržnice, gdje ljudi iznose ribu i svježe povrće. Svako jutro, još u zoru, svi krenu malim kanuima punim robe kako bi na lokalnoj tržnici zauzeli svoje mjesto. Oni koji ostanu bez tezge, robu prodaju iz kanua.

I na kraju, o veličini ovih ostrva možda najbolje svjedoči i podatak da jedan od najvećih gradova, grad Gizo, koji je prijestonica Zapadne provincije ima svega 6.154 stanovnika.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije