Ljudi pod stresom manje su logični i često puta nisu u stanju donijeti racionalne odluke koje se tiču poslovnog, ali i privatnog života. Stres kao jedna od najčešćih bolesti 21. vijeka apsolutni je neprijatelj broj jedan velikom broju ljudi koji teško s njim izlaze na kraj.
Posljedice koje stres ima na čovjeka uistinu su velike, a manifestiraju se u obliku bolesti poput: migrena, depresije, povišenog tlaka, pretilosti, pojave dijabetesa, bolova u vratu i leđima, umora, srčanih bolesti i brojnih ovisnosti.
Želite li se nositi s njime na zdrav način, pa čak i djelovati preventivno, pokušajte sa sljedećim savjetima koji su jednim dijelim narodne poslovice, a drugim dijelom savjeti psihologa i stručnjaka za komunikaciju.
1. Jutro je pametnije od večeri
U većini slučajeva je poželjno da "istresete" svoje emocije, međutim to katarzično pravilo ne vrijedi i unutar radne okoline. Istraživanja su pokazala da je osjećaj stresa izuzetno zarazan pa je samo pitanje trenutka kada će u kancelariji zavladati haos. Pokušajte suzdržati negativne emocije i izbjegavatje djelovanje u afektu. Stresan radni dan završite u krugu ljudi u čijem društvu se osjećate dobro i koji će vas znati oraspoložiti. Ne zaboravite da je jutro pametnije od večeri.
2. Loša je odluka koja se ne može izmijeniti
Donošenje bitnih odluka koje će imati dugoročno vidljive posljedice - nikako nemojte donositi dok ste pod stresom. Psiholozi sa Harvarda pratili su posljedice donošenja odluka studenata koji su bili opterećeni stresom i utvrdili kako su ti studenti imali niz negativnih posljedica jer situacije o kojima su odlučivali nisu bili u stanju sagledati iz objektivnog ugla. Dugotrajan stres također stimulira porast proteina koji mogu uzrokovati Alzheimerovu bolest i čitav niz drugih bolesti 21. vijeka.
3. Svanuće novi dan, bez obzira ustao ti ili ne
Svi koji listu zadatak "rješavaju" tako da ju ignorišu jer su navikli da "bolje funkcionišu pod pritiskom" - neka razmisle još jednom! Iako vam se čini da odgađanjem dobivate na vremenu i da ste u "last minute" situacijama kreativniji - sav taj silni stres ima čitav niz negativnih posljedica na fizičko i mentalno zdravlje. Ubrzan rad srca, problemi s pritiskom i metabolizmom samo su neki od razloga da zadatke rascjepkate na sitnije i tako si olakšate velik broj obaveza.
4. Što bi bilo kad bi bilo
Studija objavljena u časopisu "Plos One" pokazala je kako pretjerana briga i analiziranje svega što se tiče posla - izvor velikog stresa i osobe sklone takvom načinu razmišljanja su češće melakolične i depresivne. Pokušajte pronaći neku od metoda opuštanja: vježbe, meditacije, razgovora i izbjegnite razmišljanje o stvarima na koje ne možete uticati i koje ne možete predvidjeti.
5 Radi osam sati i spavaj osam sati
Stres itekako utiče na rutinu spavanja, ali ne posustajte u odluci da si priuštite minimalno šest i optimalno osam sati kvalitetnog sna. Krenite na spavanje već oko 22 sata i ustanite najranije što možete. San je nužan za produktivnost na poslu i uopšteno kvalitetu života. Nedostatak sna samo će produbiti osjećaj stresa i učiniti vas još nezadovoljnijima i rastresenijima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.