BANJALUKA - U Republici Srpskoj (RS) posljednjih godina u porastu su problemi u vezi sa mentalnim zdravljem i mentalnim poremećajima, izjavio je pomoćnik ministra zdravlja i socijalne zaštite Milan Latinović.
"Mentalno zdravlje je problem koji će i u narednom periodu biti vjerovatno još izraženiji, jer su to trendovi koji su prisutni i u svijetu, naročito kada su u pitanju depresija i depresivni poremećaj. To se sa socijalnim okruženjem i uslovima u kojima živimo reflektuje i u RS", rekao je Latinović novinarima u Banjaluci povom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja.
On je istakao da je, prema raspoloživim pokazateljima, evidentan porast broja posjeta centrima za zaštitu mentalnog zdravlja, te da će se preciznijim podacima o ovoj problamatici raspolagati kada bude uspostavljen informacioni sistem u mentalnom zdravlju.
"Kvalitetnijim i boljim radom samih centara za mentalno zdravlje praktično se povećava i broj ljudi koji će dolaziti", rekao je Latinović i dodao da Srpska ima 24 Centra za mentalno zdravlje.
Latinović je naveo da najveći problem predstavlja alkoholizam, zatim šizofrene bolesti, te određena reaktivna stanja koja su posljedica određenih stresova i stresnih stanja, a koja se mogu povezati sa posttraumatskim stresnim sindromima.
Prema njegovim riječima, mora se raditi na promociji mentalnog zdravlja i prevenciji mentalno-zdravstvenih poremećaja.
Latinović je naveo da je u 2011. godini za funkcionisanje i rad ustanova za mentalno zdravlje izdvojeno 4.840.000 KM.
Načelnik Centra za mentalno zdravlje u Banjaluci Ranka Kalinić istakla je da su za ova područja karakteristični posttraumatski stresni poremećaji koji su najčešće u vezi sa depresijom i zloupotrebom alkohola.
"Prema predviđanjima Svjetske zdravstvene organizacije, 2030. godine svaki četvrti stanovnik na zemlji patiće od nekog oblika depresije", rekla je Kalinićeva.
Ona je naglasila da sve češće u centrima za mentalno zdravlje pomoć traže mladi od 13 do 20 godina.
"U pravilu, ukoliko sami traže pomoć najčešće je riječ o prolaznim emocionalnim problemima, koji su povezani sa školovanjem, porodicom ili problemima u sazrijevanju", istakla je Kalinićeva.
Klinički psiholog i koordinator projekta za mentalno zdravlje u BiH iz RS Tatjana Popović istakla je potrebu za edukacijom građana i zdravstvenih profesionalaca, naglasivši da je trenutno fokus na unapređenju znanja medicinskih sestara-tehničara.
"Medicinske sestre u mentalnom zdravlju kod nas do sada nisu postojale. Mentalno zdravlje zahtijeva sestre koje imaju znanja iz psihologije, psihijatrije, epidemiologije, sociologije, pa i marketinga", rekla je Popovićeva.
U okviru obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja, Centar za mentalno zdravlje iz Banjaluke u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite organizovaće od 11.00 do 13.00 časova na Trgu Krajine izložbu radova korisnika centra i podjelu informativnog materijala.
Ovogodišnji moto obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja je "Investiranje u mentalno zdravlje".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.