Tropska žega nikome ne prija, jer vrućine mogu da izazovu ozbiljne tegobe i kod potpuno zdravih osoba. Zato se u danima sa ekstremno visokim temperaturama treba pridržavati osnovnih pravila – na jakom suncu boravite što kraće, oblačite i hranite lagano, te uzimajte što više tečnosti.
Ne preporučuje se da dugo boravite u sparnim i zagušljivim prostorijama, ali je zato često tuširanje mlakom vodom poželjno.
U najtoplijem dijelu dana na ulicu ne treba da izlazite bez šešira ili marame na glavi, a preporučuje se da nosite laganu odjeću svijetlih boja.
Da biste spriječili dehidrataciju, treba da uzimate dva do tri litra tečnosti dnevno, najbolje obične vode ili mineralne negazirane vode s malo limuna.
Posljedice jakog sunca
- Ukoliko zanemarite zaštitu, uslijed dugog boravka na jakom suncu i pregrijavanja tijela možete da doživite sunčanicu i toplotni udar.
- Do tegoba uzrokovanih vrućinom dolazi kada tijelo više nije u mogućnosti da održava normalnu tjelesnu temperaturu.
- Kod ljudi se temperatura tijela reguliše znojenjem, ali u slučaju produženog i intenzivnog izlaganja vrućini, to ponekad nije dovoljno.
- Osnovni simptomi sunčanice pokazuju se postepeno, a na nju ukazuju suva koža i crvenilo lica, povišena temperatura, zujanje u ušima, jaka glavobolja.
- Može da dođe i do kratkotrajnog gubitka svijesti zbog pada krvnog pritiska.
Organizam traži vodu
Slični simptomi prate i toplotni udar. Međutim, u ovom slučaju tegobe nisu posljedica djelovanja sunčevih zraka na glavu, već nagle promjene tjelesne temperature.
Do toplotnog udara može da dođe, recimo, kada uđemo u pregrijani automobil koji je dugo stajao na suncu ili kada sa velike spoljne temperature uđemo u previše rashlađen stan.
Osobu koja je doživjela toplotni udar ili sunčanicu treba skloniti u hladovinu, osloboditi suvišne odjeće i stavljati joj hladne obloge.
S obzirom na to da je organizam izgubio dosta tečnosti, osobi koja je kolabirala treba dati vodu, ali u malim gutljajima.
Obavezna terapija za hronične bolesnike
Žegu i sparinu posebno teško podnose hronični bolesnici, kojima visoke temperature pogoršavaju simptome osnovnih bolesti.
Najteže je osobama koje pate od kardiovaskularnih bolesti, angine pektoris, visokog pritiska, bubrežnim bolesnicima i pacijentima koji su preležali infarkt miokarda.
Za njih je jako važno da se pridržavaju mjera zaštite od vrućina i da se ne izlažu pretjeranom naporu, jer to može da pogorša bolest.
Naravno, najvažnije je da redovno uzimaju prepisane terapije.
Preporuke za zaštitu djece
Djeca ne bi smjela biti na suncu između 10 i 16 sati, a mala djeca do 6 mjeseci ne bi se smjela izlagati suncu uopšte. Takođe, djeci do 6 mjeseci ne bi trebalo nanositi kreme za sunčanje. Djeci starijoj od 6 mjeseci obavezno treba nanijeti kremu za sunčanje, staviti kapu i sunčane naočale, koje moraju imati zaštitu od UVA i UVB zraka.
I kad dijete nije na suncu i igra se u hladu, važno je nanijeti kremu sa zaštitnim faktorom. Dječja koža mnogo je tanja nego kod odraslih pa je zbog toga i veća vjerojatnost oštećenja kože od sunca.
Važno je da faktor dječje kreme za sunčanje bude najmanje 20 te da je nanesemo u dovoljnoj količini. Čak i kad je oblačno 30-50 % ultraljubičastog zračenja još dolazi do nas te se i po oblačnom vremenu treba namazati kremom.
Uz to, ne smijete zaboraviti na hidrataciju, važno je piti dovoljno tekućine da se spriječi dehidracija.
Pet stvari koje treba zapamtiti
- Mala djeca uvijek trebaju biti u hladu
- Izbjegavajte sunce između 10 i 16 sati
- Ostanite u sjeni što je više moguće
- Dobra zaštita djece je lagana odjeća, šešir i naočale
- Djeca trebaju kreme s velikim zaštitnim faktorom
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.