Na internetu se šire snimci raznoraznih "izazova". Međutim, dok se Bil Gejts i Novak Đoković polijevaju ledenom vodom, djeca to rade benzinom. A onda se zapale!
Šta se krije iza ove opasne prakse?
Dok joj sin gori, Džejni Toli drži u ruci pametni telefon i snima. Aceton na koži 16-ogodišnjeg dječaka odmah se zapalio. Plavi plamen s golog trbuha, zahvaća njegovo lice. On vrišti. Majka urla: "Idi pod vodu, stani pod vodu!" Međutim, dječak u bolovima izlijeće iz kupaonice i bespomoćno trči kroz stan.
Kasnije te večeri primljen je u bolnicu s opekotinama trećeg stepena. Majka je uhapšena. Oni su to radili u kadi, gdje su odmah mogli ugasiti vatru, rekla je kasnije majka koja je htjela snimiti uzbudljiv video. To su htjeli stavili na Facebook kao "Vatreni izazov" (Fire Challenge) i veselili se svakom pojedinačnom "lajku", piše DW.
Testovi hrabrosti 2.0
Kao i hiljade ostalih, koji u digitalnim vremenima žele privući pažnju. Jer prosječnim "običnim" sadržajima se ne može skrenuti pažnja na sebe.
"Trenutno je test hrabrosti 2.0 prilično efikasan", kaže Feliks Bailharz, stručnjak za takozvani viralni marketing - oblik marketinga koji koristi društvene mreže na internetu.
On kaže - da biste postali "mini celebrity" na internetu, test hrabrosti mora biti dovoljno opasan. Ti testovi hrabrosti, ili izazovi, šire se nevjerovatnom brzinom. Video snimci pokazuju uglavnom mlade koji se sami snimaju pri besmislenim radnjama: kako se polijevaju ledenom vodom po glavi, kako gutaju veliku kašiku punu cimeta ili kako se sami zapale. Snimci se šire kao virusne infekcije.
"Sadržaj se ne širi s jedne središnje lokacije, nego od korisnika do korisnika", kaže Bailharz.
Da bi to funkcionisalo, sadržaj mora biti vrlo smiješan ili vrlo tužan, ali svakako krajnje neobičan.
"Jake emocije igraju ključnu ulogu", govori stručnjak za internet.
Prva žrtva
Slučajevi kao što je onaj 11-ogodišnjeg Derika Robinsona iz Klevistona u Sjedinjenim Američkim Državama naveliko se šire po svijetu.
Na nagovor svojih rođaka, dječak se zapalio, pa je teško povrijeđen smješten u bolnicu. Međutim, 15-ogodišnjem Džejmsu Šorisu pomoći nije bilo - on je živ izgorio.
Zašto to mladi rade?
"Radi se o tome da pokažu da mogu uraditi nešto što niko drugi ne može", kaže psihijatar Majkl Vinterhof. "Mnogi mladi imaju osjećaj da su beskorisni, jer kod kuće ne rade ništa."
Onaj ko s vremena na vrijeme ne obavlja neke male kućne poslove, ko ne mora raščistiti stol, opere posuđe - taj nema osjećaj da je potreban, da nešto vrijedi, objašnjava psihijatar.
Naravno da je "Vatreni izazov" ekstremni način da se čovjek dokaže. Psihijatar iz Bona, specijalista za mlade, kaže da takvi testovi hrabrosti posljedica široko rasprostranjenog problema. Djeci se ne postavljaju nikakvi zahtjevi, previše se o njima vodi brige.
"Dijete nema nikakve zadatke, pa ne zna šta može i šta on kao osoba predstavlja", kaže Vinterhof. "Zbog toga mnogi traže priznanje na društvenim mrežama."
Roditeljska odgovornost
Psihijatar smatra da su krivi roditelji.
"Sve su to posljedice zločina protiv naše djece", kaže on.
Krivicu uvijek snose odrasli; da bi oni imali mir i izbjegli konfrontaciju ili svađu, djeci se prečesto popušta. Mnoga djeca su prezasićena, posebno materijalnim dobrima. I pedagoški se djeci daje previše slobode.
"U vrtiću i školi djeca su često sama, bez kontrole, pa se i na internetu kreću nekontrolisano", kaže psihijatar.
Zbog te "slobode", djeci nedostaju struktura i orijentacija.
"Ti mladi ljudi žive u realnosti malog djeteta", kaže Vinterhof.
Jedan 11-ogodišnjak bi trebao znati šta je vatra i šta mu se može dogoditi, ali djeca na spomenutim video-snimcima to očigledno ne mogu procijeniti.
"Oni žive ovdje i sada, i orjentisani su isključivo na ispunjenje svojih potreba - kao bebe", kaže Vinterhof.
Međutim, i društveni mediji su dio tog problema. Bez platformi kao što su Facebook i YouTube takvi izazovi ne bi bili mogući.
"Oni nisu krivci, ali oni sve to omogućavaju", kaže Feliks Beilharc.
Facebook je u međuvremenu reagovao i takve video snimke briše. Ali, prethodno to neko mora prijaviti. Nažalost, još uvijek ima mnogo mladih kojima se takvi snimci sviđaju i koji ih šire. Na YouTubeu se neki takvi snimci još uvijek mogu vidjeti.
Virtuelni testovi hrabrosti su postali poznati i u pozitivnom kontekstu: više slavnih osoba sudjelovalo je u takozvanom "Ice Bucket Challengeu". Pravilo glasi: ko se u roku od 24 sata ne polije kantom ledene vode po glavi treba da donira 100 dolara na račun fondacije ALS (amiotrofna lateralna skleroza), koja istražuje tu neizlječivu bolest nervnog sistema.
Lista "hrabrih" je dugačka: Mark Zukerberg je to uradio, Džastin Timberlejk i Bil Gejts, kao i Novak Đoković. Međutim, ova vrsta internetskih izazova služi više u marketinške svrhe nego kao dokaz hrabrosti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.