Hitlerov mit o autoputu

N.N. - 06.08.2012 20:37
Hitlerov mit o autoputu

Uvriježeno mišljenje da su autoputevi izum nacista i da je njihovom izgradnjom riješen problem masovne nezaposlenosti nakon Prvog svjetskog rata opstalo je do danas. Međutim, riječ je o istorijskoj laži.

Adolf Hitler snažno zabija lopatu u pijesak. Oko njega se guraju vojnici, a neko od njih fotoaparatom slika "firera" kako otvara radove na još jednoj dionici autoputa. Bio je to tipičan prizor na slikama kojih je u tridesetim godinama prošlog vijeka bilo po cijeloj Njemačkoj, naročito tamo gdje su građeni kraći dijelovi autoputeva tzv. Trećeg rajha.

Ta predstava imala je samo jednu svrhu: vijest o građevinskim djelatnostima vlasti trebalo je da dopre do svih građana Njemačke. Zabijanja lopata bilo je posvuda, a po završetku radova posebno se obilježavalo i otvaranje dionica.

Bio je to neobičan preokret, jer je samo nekoliko godina ranije veliki dio Nacionalsocijalističke stranke (NSDAP) zajedno sa Komunističkom partijom sabotirao izgradnju pista od betonskih blokova koje su bile prve saobraćajnice namijenjene isključivo automobilskom saobraćaju. Nacisti su smatrali da će autoputevi da služe samo interesima "bogatih aristokrata i krupnih jevrejskih kapitalista", pa su se zato držali podalje od političkih pregovora o njihovom finansiranju. Tek kada je Hitler 1933. godine došao na vlast, nacisti su shvatili da bi autoputeve mogli da iskoriste za ostvarenje svojih ciljeva.

Zbog ekonomske krize i nedostatka kapitala izgradnja mreže autoputeva u Njemačkoj je do 1929. godine bila neuspješna. Zemlja je bila pogođena masovnom nezaposlenošću, hiperinflacijom i morala je da plaća reparacije za Prvi svjetski rat. Jedino je tadašnji gradonačelnik Kelna Konrad Adenauer 1932. uspeo da izgradi i finansira prvu saobraćajnicu bez ukrštanja između Kelna i Bona: današnji autoput A555. Njena dužina u ono vrijeme iznosila je 20 kilometara, a maksimalna dozvoljena brzina bila je 120 kilometara na sat. Ipak, većina tadašnjih automobila jedva je dostizala brzinu od 60 km/h. Područje oko Kelna tada je važilo kao najprometnije. Samo pola godine nakon otvaranja, nacisti su taj autoput degradirali u magistralni kako bi njima pripala titula graditelja prvog autoputa u Njemačkoj.

Inače, industrijalci-ljubitelji automobila i uticajni građani udružili su se još 1909. godine zalažući se za izgradnju puta na kojem bi moglo da se vozi bez prašine, blata, konjskih zaprega i pješaka. Radovi na "Putu za automobilski saobraćaj i vježbu" (Automobil-Verkehrs-und Übungsstraße - skraćeno AVUS) počeli su 1913. Umjesto predviđenih 17, novca je na kraju bilo dovoljno samo za 10 kilometara puta koji je počinjao na ulazu u Berlin. Radove je prekinuo Prvi svjetski rat, a put je nakon 1921. uglavnom služio za testiranje sve bržih sportskih automobila i za automobilske trke.

Jedno udruženje koje je osnovano 1926. godine zalagalo se za izgradnju puta koji bi prolazilo kroz Njemačku, tačnije rečeno od Hamburga preko Frankfurta do Bazela - inicijativa "HaFraBa". Ideja je u početku naišla na otpor kod nacista, a nakon Hitlerovog dolaska na vlast planovi tog udruženja djelimično su preuzeti - ime udruženja promijenjeno je u Društvo za pripremu autoputa njemačkog carstva.

Autoputeve su uglavnom gradili ljudi bez posla. Ali, njihov uticaj na stopu nezaposlenosti bio je neznatan.

Istoričari danas kažu da je Hitler samo želio da se priključi pokretu rastuće mobilnosti koji se dao naslutiti na globalnom nivou. Ipak, prepoznao je priliku da jednim naizgled besmislenim projektom zavede cijelu naciju i preuzme vlast. Jer, jedno je bilo jasno: samo rijetki Nemci mogli su u ono vrijeme da sebi priušte lični automobil zbog kojeg bi koristili autoputeve. Zato je nacistička propaganda narodu obećala mobilnost. Govorili su da neće moći da putuju samo imućni, nego svi stanovnici. I tako se rodio "Folksvagen" - "Narodno vozilo" (Volkswagen). Osim toga, nacionalni željeznički prevoznik tzv. Trećeg rajha, na pritisak Hitlera je na prvim dionicama autoputeva morao odmah da uvede autobuski saobraćaj.

Hitler je naredio da godišnje mora da bude izgrađeno 1.000 kilometara autoputeva. Godine 1934. najavio je početak "radne bitke" i obećao da će smanjiti visoku stopu nezaposlenosti. Izgradnja autoputeva trebalo je da otvori najmanje 600.000 radnih mjesta, ali je na kraju ukupno bilo jedva 120.000 radnika opremljenih lopatama i pijucima. Radove su obilježili bolesti, smrt, glad, bijeda i štrajkovi čiji su predvodnici strpani u koncentraciona logore. Javnost o ovome nije znala ništa.

Narednih godina došlo je do procvata vojne industrije u kojoj je velik broj ljudi našao posao. To je bio razlog pada nezaposlenosti, a ne izgradnja autoputeva. U vrijeme Drugog svjetskog rata autoputeve su pod prisilom gradili i jevrejski logoraši kao i ostali zarobljenici. Do 1941. godine izgrađeno je samo 3.800 kilometara, a između 1941. i 1942. radovi su u potpunosti obustavljeni. Od jeseni 1943. njima su zbog slabog saobraćaja smjeli da se koriste i biciklisti.

Nacistička propaganda mit o autoputevima godinama je njegovala, a pritom je bila i uspješna. Tako mnogi snimci i fotografije prikazuju radove iako su oni već odavno bili obustavljeni. Slike radnika na autoputevima urezale su se u pamćenje čitave jedne generacije Nijemaca. Nacisti su svoj cilj ostvarili.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • U 65. godini rodila četvorke

    23.05.2015 11:10 - Srna

    BERLIN - U bolnici u Berlinu 65-godišnja Njemica Anegret Raunik rodila je četvorke i tako postala majka 17. put, objavila je televizija RTL.

  • Pretrčani koraci balansirali pogrešne u životu

    23.05.2015 10:40 - Milan Rakulj

    Uvijek uradi trijezan ono što si rekao da ćeš uraditi pijan.

  • Neslavan kraj venecuelanske mis

    22.05.2015 21:40 - N.N.

    Bivša venecuelanska kraljica ljepote sa diplomom pravnog fakulteta umrla je na ulici prijestonice Karakasa, nakon što je posljednjih 15 godina života provela kao beskućnik, živeći na ulici.

  • Dosanjali idealan brak

    22.05.2015 16:34 - J. Dragojević

    SLATINA - Bračni par Vladimir i Stojanka Đajić iz Jaružana, kod Slatine, ovaj maj pamtiće po jubileju koji se u današnje vrijeme ne tako često obilježava - 50. godišnjici braka!

  • Dario Sandić: Uz malo volje i truda sve se može postići

    22.05.2015 13:50 - N.N.

    Dario Sandić advokat iz Banjaluke je gostujući na ''Nes radiju'' u emisiji "Pomalo lično" svojom životnom pričom pokazao da se može biti uspješan u svom poslu, neodričući se nekih svojih hobija i interesovanja.

    Video
  • Željela je da upozna »prijatelja« sa Facebooka, ali se nije vratila kući

    22.05.2015 11:13 - N.N.

    NJU DELHI - Jedna Škotlanđanka je otputovala u Indiju da se vidi sa čovjekom sa kojim se dugo vremena dopisivala preko Facebooka, ali nije ni sumnjala da put neće preživjeti.

  • Rađajući djecu zarađuje pare

    21.05.2015 15:23 - N.N.

    Samohrana mama Mendi Kauvi ima desetoro djece.

  • Anoreksičnu glumicu nijedna bolnica neće da primi, jer ima 18 kg

    21.05.2015 14:32 - N.N.

    Američka glumica Rejčel Farokh iz južne Kalifornije nalazi se na samom rubu smrti, a bolnice je ne žele primiti, piše "Daily Mail".

    Video Foto
  • Tamna čokolada za bolju pažnju i koncentraciju

    21.05.2015 12:22 - N.N.

    Istraživači Univerziteta Sjeverna Karolina su otkrili da se povećavaju pažnja i koncentracija ako se tokom dana pojede malo čokolade sa visokim sadržajem kakaoa.

  • Dario Sandić gostuje u »Pomalo lično«

    21.05.2015 10:40 - N.N.

    Sklon poštovanju i navođenju drugih na poštovanje pravnih normi, suprug, otac, umjetnik, obožavalac kafane i priče, bajker, ovo su riječi kojima je sebe opisao Dario Sandić advokat iz Banjaluke koji će nam se večeras predstaviti na ''Nes radiju'' u emisiji "Pomalo lično".

  • Izraelka u 65. godini rodila dječaka

    19.05.2015 14:25 - Agencije

    TEL AVIV - Jedna 65-godišnja Izraelka postala je najstarija porodilja u Izraelu i jedna od najstarijih u svijetu, kada je u ponedjeljak rodila svoje prvo dijete, javili su izraelski mediji.

  • Muškarcu presadili ruke: Nisam ni znao da je to moguće

    19.05.2015 11:04 - N.N.

    Abdul Rahim (30) bez ruku je ostao prije tri godine i sada je uspješno operiran. Ovo je prva takva operacija u Avganistanu gdje su obje ruke presađene drugoj osobi

  • Taksista postao jermenski heroj

    17.05.2015 20:54 - BBC

    Nije tajna da se taksisti širom svijeta smatraju neposrednim ljudima koji dosta znaju - mali preduzetnici koji su u svakodnevnom dodiru sa narodom i njihovim problemima.

  • Srbi i Bošnjaci komšije bez premca

    17.05.2015 12:31 - Jelena Zlatinić, Foto: A. Čavić

    Svako voli svoj život.

    Foto
  • Škola koja razbija sve tabue

    15.05.2015 21:50 - N.N.

    Kada je Rahat Kendžebek Kizi otvorila prvu školu koja se bavi umjetnošću odnosa između žene i muškarca, nije ni sama znala kako će sve to biti primljeno u konzervatvinom kirgistanskom društvu.

Kalkulatori

Plodni dani
Idealna tezina
Potrosnja kalorija

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.