Hitlerov mit o autoputu

N.N. - 06.08.2012 20:37
Hitlerov mit o autoputu

Uvriježeno mišljenje da su autoputevi izum nacista i da je njihovom izgradnjom riješen problem masovne nezaposlenosti nakon Prvog svjetskog rata opstalo je do danas. Međutim, riječ je o istorijskoj laži.

Adolf Hitler snažno zabija lopatu u pijesak. Oko njega se guraju vojnici, a neko od njih fotoaparatom slika "firera" kako otvara radove na još jednoj dionici autoputa. Bio je to tipičan prizor na slikama kojih je u tridesetim godinama prošlog vijeka bilo po cijeloj Njemačkoj, naročito tamo gdje su građeni kraći dijelovi autoputeva tzv. Trećeg rajha.

Ta predstava imala je samo jednu svrhu: vijest o građevinskim djelatnostima vlasti trebalo je da dopre do svih građana Njemačke. Zabijanja lopata bilo je posvuda, a po završetku radova posebno se obilježavalo i otvaranje dionica.

Bio je to neobičan preokret, jer je samo nekoliko godina ranije veliki dio Nacionalsocijalističke stranke (NSDAP) zajedno sa Komunističkom partijom sabotirao izgradnju pista od betonskih blokova koje su bile prve saobraćajnice namijenjene isključivo automobilskom saobraćaju. Nacisti su smatrali da će autoputevi da služe samo interesima "bogatih aristokrata i krupnih jevrejskih kapitalista", pa su se zato držali podalje od političkih pregovora o njihovom finansiranju. Tek kada je Hitler 1933. godine došao na vlast, nacisti su shvatili da bi autoputeve mogli da iskoriste za ostvarenje svojih ciljeva.

Zbog ekonomske krize i nedostatka kapitala izgradnja mreže autoputeva u Njemačkoj je do 1929. godine bila neuspješna. Zemlja je bila pogođena masovnom nezaposlenošću, hiperinflacijom i morala je da plaća reparacije za Prvi svjetski rat. Jedino je tadašnji gradonačelnik Kelna Konrad Adenauer 1932. uspeo da izgradi i finansira prvu saobraćajnicu bez ukrštanja između Kelna i Bona: današnji autoput A555. Njena dužina u ono vrijeme iznosila je 20 kilometara, a maksimalna dozvoljena brzina bila je 120 kilometara na sat. Ipak, većina tadašnjih automobila jedva je dostizala brzinu od 60 km/h. Područje oko Kelna tada je važilo kao najprometnije. Samo pola godine nakon otvaranja, nacisti su taj autoput degradirali u magistralni kako bi njima pripala titula graditelja prvog autoputa u Njemačkoj.

Inače, industrijalci-ljubitelji automobila i uticajni građani udružili su se još 1909. godine zalažući se za izgradnju puta na kojem bi moglo da se vozi bez prašine, blata, konjskih zaprega i pješaka. Radovi na "Putu za automobilski saobraćaj i vježbu" (Automobil-Verkehrs-und Übungsstraße - skraćeno AVUS) počeli su 1913. Umjesto predviđenih 17, novca je na kraju bilo dovoljno samo za 10 kilometara puta koji je počinjao na ulazu u Berlin. Radove je prekinuo Prvi svjetski rat, a put je nakon 1921. uglavnom služio za testiranje sve bržih sportskih automobila i za automobilske trke.

Jedno udruženje koje je osnovano 1926. godine zalagalo se za izgradnju puta koji bi prolazilo kroz Njemačku, tačnije rečeno od Hamburga preko Frankfurta do Bazela - inicijativa "HaFraBa". Ideja je u početku naišla na otpor kod nacista, a nakon Hitlerovog dolaska na vlast planovi tog udruženja djelimično su preuzeti - ime udruženja promijenjeno je u Društvo za pripremu autoputa njemačkog carstva.

Autoputeve su uglavnom gradili ljudi bez posla. Ali, njihov uticaj na stopu nezaposlenosti bio je neznatan.

Istoričari danas kažu da je Hitler samo želio da se priključi pokretu rastuće mobilnosti koji se dao naslutiti na globalnom nivou. Ipak, prepoznao je priliku da jednim naizgled besmislenim projektom zavede cijelu naciju i preuzme vlast. Jer, jedno je bilo jasno: samo rijetki Nemci mogli su u ono vrijeme da sebi priušte lični automobil zbog kojeg bi koristili autoputeve. Zato je nacistička propaganda narodu obećala mobilnost. Govorili su da neće moći da putuju samo imućni, nego svi stanovnici. I tako se rodio "Folksvagen" - "Narodno vozilo" (Volkswagen). Osim toga, nacionalni željeznički prevoznik tzv. Trećeg rajha, na pritisak Hitlera je na prvim dionicama autoputeva morao odmah da uvede autobuski saobraćaj.

Hitler je naredio da godišnje mora da bude izgrađeno 1.000 kilometara autoputeva. Godine 1934. najavio je početak "radne bitke" i obećao da će smanjiti visoku stopu nezaposlenosti. Izgradnja autoputeva trebalo je da otvori najmanje 600.000 radnih mjesta, ali je na kraju ukupno bilo jedva 120.000 radnika opremljenih lopatama i pijucima. Radove su obilježili bolesti, smrt, glad, bijeda i štrajkovi čiji su predvodnici strpani u koncentraciona logore. Javnost o ovome nije znala ništa.

Narednih godina došlo je do procvata vojne industrije u kojoj je velik broj ljudi našao posao. To je bio razlog pada nezaposlenosti, a ne izgradnja autoputeva. U vrijeme Drugog svjetskog rata autoputeve su pod prisilom gradili i jevrejski logoraši kao i ostali zarobljenici. Do 1941. godine izgrađeno je samo 3.800 kilometara, a između 1941. i 1942. radovi su u potpunosti obustavljeni. Od jeseni 1943. njima su zbog slabog saobraćaja smjeli da se koriste i biciklisti.

Nacistička propaganda mit o autoputevima godinama je njegovala, a pritom je bila i uspješna. Tako mnogi snimci i fotografije prikazuju radove iako su oni već odavno bili obustavljeni. Slike radnika na autoputevima urezale su se u pamćenje čitave jedne generacije Nijemaca. Nacisti su svoj cilj ostvarili.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Porodila se par dana nakon što je saznala da je trudna

    21.10.2014 13:42 - N.N.

    Kejt Hadson iz Melbruna raskinula je sa momkom kada je krenula put Evrope ne sluteći da će dva najvažnija mjeseca trudnoće provesti van kuće.

  • Marko Škundrić genije sa njive

    20.10.2014 20:15 - N.N.

    PRIJEDOR - On ima svega četrnaest godina, a znanje i spretnost odraslog čovjeka. Dok se njegovi vršnjaci u slobodno vrijeme „ne skidaju“ s interneta, on je svakog popodneva, poslije škole i svakog vikenda „veliki čovjek“ i ozbiljan poljoprivrednik.

  • Trećina laže kako su proveli vikend

    20.10.2014 16:59 - N.N.

    LONDON - Ludo sam se zabavilo/la za vikend, Izašao/la sam na romantičnu večeru - ovo su samo neke od laži koje ljudi pričaju svojim kolegama kad se u ponedjeljak vrate na posao, utvrdila je studija britanskog portala Travelodge provedena na 3.000 ljudi.

  • Snežana Radojičić biciklom prešla 31.000 kilometara

    19.10.2014 19:56 - N.N.

    Snežana Radojičić rođena je u Beogradu na izmaku šezdesetih i profesorica je srpskog jezika. Za petnaestak godina radnog staža promijenila je više od deset poslova u raznim strukama, a cikloturing je otkrila sredinom 2006. i od tada je putovanje biciklom postalo sastavni dio njenog načina života.

  • Najbrži bolničari na svijetu

    19.10.2014 18:45 - BBC

    Vlasti Emirata se s pravom mogu nazvati "smart vlada" jer nastoje da tehnološki osavremene sve oblasti života.

  • Promjenite život za samo dva mjeseca

    19.10.2014 18:36 - Agencije

    Tokom studije u kojoj su posmatrali ponašanje 96 ispitanika, naučnici su zaključili da su dva mjeseca dovoljna da se jedna navika zamijeni drugom, osim u slučajevima zavisnosti.

  • Savjeti za one koji nikad ne stižu u pravo vrijeme

    19.10.2014 12:41 - N.N.

    Svima se barem jednom dogodilo da zakasne, možda ne vlastitom krivicom, već nesrećnim spletom okolnosti. Ipak, neki su slučajevi zaista hronični. U knjizi "Nemojte ponovo kasniti" Diana Delonzo opisuje šest tipova osobnosti koji utiču na sklonost kašnjenju.

  • Produženo djetinjstvo u roditeljskom domu

    19.10.2014 11:51 - Ljiljana Radić

    Za razliku od zapadnih zemalja gdje se djeca osamostaljuju već sa 18 godina, u BiH je česta pojava da djeca kod roditelja ostanu i kad imaju tri decenije života, ili dvije porodice žive u istom domaćinstvu.

  • Ispovijest ljudi koji su preživjeli tešku zarazu: Hrabro pobijedili ebolu!

    19.10.2014 08:57 - Dragana Raduški

    I dok se svijet suočava sa jednom od najvećih zdravstvenih kriza savremenog doba - ebolom, bitno je znati da bolest nije neizlječiva, već da ima i onih koji su preživjeli i danas su sasvim zdravi.

  • Cekeri Slonče mlade umjetnice

    18.10.2014 10:55 - Jasna Dragojević

    Ružica Panić, dvadesetšestogodišnja slikarka iz Banjaluke, svojim ručno rađenim cekerima privukla je kupce, pa narudžbe često šalje po čitavoj BiH.

    Foto
  • Dom iz snova digli na pogrešnom placu!

    18.10.2014 10:18 - N.N.

    Bračni par Vos je gradeći svoj dom iz snova doživio noćnu moru. Mark Vos i supruga posjeduju čak 18 placeva u kvartu Okean Hemok, ali su, greškom, svoju vilu izgradili na tuđem placu!

  • Biciklom će i dalje obilaziti svijet

    18.10.2014 10:02 - Nikola Vidačković

    Osećaj doma nosite sa sobom, tamo gde se lijepo osećam - tamo je i moj dom. Ne vežem se za mesto, ali za ljude se veoma intenzivno vežem, kaže nam Snežana Radojičić, svjetski putnik, avanturista i pisac, koja je za tri godine prešla 31.000 kilometara biciklom.

    Foto
  • Banjalučanin Slavko Crnić 40 godina jede sirovu hranu

    17.10.2014 12:47 - N.N.

    Mnogi ljudi ne bi mogli ni da zamisle život bez sira i mesa. Ipak, danas je sve veći broj onih kojima rerna i šporet ne trebaju.

    Video
  • Banjalučanin koji je preplovio Atlantik još uvijek sanja beskrajne pučine

    17.10.2014 08:58 - N.N.

    "Svi imamo svoje snove, a dok god imaš san dobro je. Kada prestaneš da sanjaš, onda se zabrini". Ovo su riječi Banjalučanina Želimira Šarića, koji je u junu 2008. godine zajedno sa Amerikancem Tedom Tučekom, za 22. dana preplovio Atlantik od Amerike do Portugala.

  • U emisiji »Pomalo lično« na Nes radiju o ishrani sirovom hranom

    16.10.2014 10:00 - N.N.

    BANJALUKA – Slavko Crnić iz Banjaluke, koji 40 godina jede prijesnu hranu, večeras u ponoć gostovaće na Nes radiju u emisiji "Pomalo lično".

Kalkulatori

Plodni dani
Idealna tezina
Potrosnja kalorija

Oglasi za posao

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.