Hitlerov mit o autoputu

N.N. - 06.08.2012 20:37
Hitlerov mit o autoputu

Uvriježeno mišljenje da su autoputevi izum nacista i da je njihovom izgradnjom riješen problem masovne nezaposlenosti nakon Prvog svjetskog rata opstalo je do danas. Međutim, riječ je o istorijskoj laži.

Adolf Hitler snažno zabija lopatu u pijesak. Oko njega se guraju vojnici, a neko od njih fotoaparatom slika "firera" kako otvara radove na još jednoj dionici autoputa. Bio je to tipičan prizor na slikama kojih je u tridesetim godinama prošlog vijeka bilo po cijeloj Njemačkoj, naročito tamo gdje su građeni kraći dijelovi autoputeva tzv. Trećeg rajha.

Ta predstava imala je samo jednu svrhu: vijest o građevinskim djelatnostima vlasti trebalo je da dopre do svih građana Njemačke. Zabijanja lopata bilo je posvuda, a po završetku radova posebno se obilježavalo i otvaranje dionica.

Bio je to neobičan preokret, jer je samo nekoliko godina ranije veliki dio Nacionalsocijalističke stranke (NSDAP) zajedno sa Komunističkom partijom sabotirao izgradnju pista od betonskih blokova koje su bile prve saobraćajnice namijenjene isključivo automobilskom saobraćaju. Nacisti su smatrali da će autoputevi da služe samo interesima "bogatih aristokrata i krupnih jevrejskih kapitalista", pa su se zato držali podalje od političkih pregovora o njihovom finansiranju. Tek kada je Hitler 1933. godine došao na vlast, nacisti su shvatili da bi autoputeve mogli da iskoriste za ostvarenje svojih ciljeva.

Zbog ekonomske krize i nedostatka kapitala izgradnja mreže autoputeva u Njemačkoj je do 1929. godine bila neuspješna. Zemlja je bila pogođena masovnom nezaposlenošću, hiperinflacijom i morala je da plaća reparacije za Prvi svjetski rat. Jedino je tadašnji gradonačelnik Kelna Konrad Adenauer 1932. uspeo da izgradi i finansira prvu saobraćajnicu bez ukrštanja između Kelna i Bona: današnji autoput A555. Njena dužina u ono vrijeme iznosila je 20 kilometara, a maksimalna dozvoljena brzina bila je 120 kilometara na sat. Ipak, većina tadašnjih automobila jedva je dostizala brzinu od 60 km/h. Područje oko Kelna tada je važilo kao najprometnije. Samo pola godine nakon otvaranja, nacisti su taj autoput degradirali u magistralni kako bi njima pripala titula graditelja prvog autoputa u Njemačkoj.

Inače, industrijalci-ljubitelji automobila i uticajni građani udružili su se još 1909. godine zalažući se za izgradnju puta na kojem bi moglo da se vozi bez prašine, blata, konjskih zaprega i pješaka. Radovi na "Putu za automobilski saobraćaj i vježbu" (Automobil-Verkehrs-und Übungsstraße - skraćeno AVUS) počeli su 1913. Umjesto predviđenih 17, novca je na kraju bilo dovoljno samo za 10 kilometara puta koji je počinjao na ulazu u Berlin. Radove je prekinuo Prvi svjetski rat, a put je nakon 1921. uglavnom služio za testiranje sve bržih sportskih automobila i za automobilske trke.

Jedno udruženje koje je osnovano 1926. godine zalagalo se za izgradnju puta koji bi prolazilo kroz Njemačku, tačnije rečeno od Hamburga preko Frankfurta do Bazela - inicijativa "HaFraBa". Ideja je u početku naišla na otpor kod nacista, a nakon Hitlerovog dolaska na vlast planovi tog udruženja djelimično su preuzeti - ime udruženja promijenjeno je u Društvo za pripremu autoputa njemačkog carstva.

Autoputeve su uglavnom gradili ljudi bez posla. Ali, njihov uticaj na stopu nezaposlenosti bio je neznatan.

Istoričari danas kažu da je Hitler samo želio da se priključi pokretu rastuće mobilnosti koji se dao naslutiti na globalnom nivou. Ipak, prepoznao je priliku da jednim naizgled besmislenim projektom zavede cijelu naciju i preuzme vlast. Jer, jedno je bilo jasno: samo rijetki Nemci mogli su u ono vrijeme da sebi priušte lični automobil zbog kojeg bi koristili autoputeve. Zato je nacistička propaganda narodu obećala mobilnost. Govorili su da neće moći da putuju samo imućni, nego svi stanovnici. I tako se rodio "Folksvagen" - "Narodno vozilo" (Volkswagen). Osim toga, nacionalni željeznički prevoznik tzv. Trećeg rajha, na pritisak Hitlera je na prvim dionicama autoputeva morao odmah da uvede autobuski saobraćaj.

Hitler je naredio da godišnje mora da bude izgrađeno 1.000 kilometara autoputeva. Godine 1934. najavio je početak "radne bitke" i obećao da će smanjiti visoku stopu nezaposlenosti. Izgradnja autoputeva trebalo je da otvori najmanje 600.000 radnih mjesta, ali je na kraju ukupno bilo jedva 120.000 radnika opremljenih lopatama i pijucima. Radove su obilježili bolesti, smrt, glad, bijeda i štrajkovi čiji su predvodnici strpani u koncentraciona logore. Javnost o ovome nije znala ništa.

Narednih godina došlo je do procvata vojne industrije u kojoj je velik broj ljudi našao posao. To je bio razlog pada nezaposlenosti, a ne izgradnja autoputeva. U vrijeme Drugog svjetskog rata autoputeve su pod prisilom gradili i jevrejski logoraši kao i ostali zarobljenici. Do 1941. godine izgrađeno je samo 3.800 kilometara, a između 1941. i 1942. radovi su u potpunosti obustavljeni. Od jeseni 1943. njima su zbog slabog saobraćaja smjeli da se koriste i biciklisti.

Nacistička propaganda mit o autoputevima godinama je njegovala, a pritom je bila i uspješna. Tako mnogi snimci i fotografije prikazuju radove iako su oni već odavno bili obustavljeni. Slike radnika na autoputevima urezale su se u pamćenje čitave jedne generacije Nijemaca. Nacisti su svoj cilj ostvarili.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Blizanke s jednim srcem - ako ih operišu, jedna umire

    28.03.2015 09:50 - N.N.

    DŽAKARTA - Djevojčice rođene prošle subote u Indoneziji spojene su u predjelu stomaka i grudi i dijele jedno srce. Zbog toga ih ljekari ne mogu operisati, a da obje prežive zahvat.

  • Alemu Imamoviću samo porodica važnija od golubova

    28.03.2015 09:29 - Zlatan Čekić

    Ljubav Alema Imamovića iz sela Vrhpolje, nadomak Sanskog Mosta, prema golubovima traje još od njegovog djetinjstva i danas je vlasnik velikog golubarnika sa više od stotinu golubova različitih vrsta.

    Foto
  • Ima života na selu za mlade ljude

    27.03.2015 13:38 - N.N.

    Svi oni parovi koji se nisu snašli u gradu ili ne vole život na asfaltu, mogu da započnu život na selu. Mi danas imamo paradoks da država pomaže ljudima da odu sa sela u grad dajući subvencije za stambene kredite za prvi stan, a obrnuto ništa.

    Video
  • Za grešku ljekara 845.000 evra odštete

    26.03.2015 13:58 - Fena

    LJUBLJANA - Slovenki, kojoj su uprkos uputnici kojom se određivao carski rez, u rodilištu u Postojni porod izveli klasičnim načinom, pri čemu je majci pukla materica, a dijete preživjelo uz teški invaliditet, još nepravosnažnom presudom dodijeljeno je 845.000 evra odštete, pri čemu je pola miliona evra glavnica odštete, a ostatak predstavljaju višegodišnje kamate.

  • Koja zanimanja donose depresiju?

    26.03.2015 11:44 - Agencije

    BEOGRAD - Istraživanja američkog Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje pokazala su da se oko 6,7 odsto Amerikanaca, odnosno više od 20 miliona njih svake godine suoči sa depresijom.

  • »Pomalo lično« sa Feđom Kosanovićem

    26.03.2015 10:34 - N.N.

    BANJALUKA - Sve veći broj ljudi se okreće selu i spas pronalazi u poljoprivredi. Prethodnih decenija bila je veoma rasprostranjena pojava odlaska mladih iz sela u gradove u potrazi za boljim životom. Međutim, u posljednje vrijeme situacija je znatno drugačija.

  • Najveći skup blizanaca južne hemisfere

    25.03.2015 21:03 - N.N.

    Ukoliko ste imali priliku da posjetite Melburn prošle sedmice, moglo vam se desiti da imate osjećaj da vidite duplo.

  • Metoda starih Egipćana: Provjerite da li ste trudne bez upotrebe testa

    25.03.2015 20:37 - N.N.

    Zvuči potpuno nevjerovatno, ali stari Egipćani su prije nekoliko hiljada godina imali kućni test trudnoće i to začuđujuće precizan.

  • Glumila da je muško da bi mogla da radi

    24.03.2015 21:30 - AL ARABIYA

    Živjeti u svijetu gdje su muškarci i dalje dominantni, svakako nije lako.

  • Gradovi u kojim vam plaćaju da živite

    24.03.2015 14:04 - N.N.

    Možda vam ideja o tome da vam neko da novac samo da biste živjeli u određenom gradu zvuči blesavo, pa čak i nestvarno, ali to se zaista dešava širom Amerike.

    Foto
  • Mladost bolja za memoriju, starost za vokabular

    24.03.2015 11:36 - N.N.

    MASAČUSETS - Dvadesetogodišnjaci su bolji u numeričkim vještinama, dok je radna memorija najbolja u tridesetim godinama - navode stručnjaci Masačusetskog tehnološkog instituta.

  • Etnološka izložba o pirsingu i tetoviranju

    24.03.2015 09:26 - N.N.

    PRIJEDOR - U Muzeju Kozare u Prijedoru otvorena je etnološka izložba "Uljepšavanje tijela tetoviranjem i ukrašavanje tijela pirsingom".

  • Heder Barvik: Mnoga djeca pate zbog gej brakova

    23.03.2015 14:54 - N.N.

    Heder Barvik (31), koja je odrasla sa dvije majke lezbijke, prilično je uzburkala javnost nakon kontroverzne izjave da je upravo zbog takvog karakterističnog djetinjstva, protiv gej braka.

  • Srbi najveći pesimisti u regionu

    23.03.2015 14:49 - Agencije

    BEOGRAD - Srbi su najveći pesimisti u regionu kada je u pitanju aktuelno stanje u zemlji i očekivanja u budućnosti, pokazuju preliminarni rezultati danas objavljenog istraživanje Savjeta za regionalnu saradnju.

  • »Stand by« bebe

    21.03.2015 12:40 - Jelena Zlatinić

    Sve više ovdašnjih žena svojevoljno pomjera trenutak kad će postati majke za neka "srećnija vremena".

    Foto

Kalkulatori

Plodni dani
Idealna tezina
Potrosnja kalorija

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.