Život

Istočna Njemačka prodavala ljude Zapadnom Berlinu za kafu, naftu, bakar...

Istočna Njemačka prodavala ljude Zapadnom Berlinu za kafu, naftu, bakar...
Istočna Njemačka prodavala ljude Zapadnom Berlinu za kafu, naftu, bakar...

Plan prodaje ljudi zvao se haeftlingsfreikauf, a Istočna Njemačka je od toga zaradila oko 3,5 milijarde njemačkih maraka

Oni koji su za vrijeme hladnog rata pokušali da pobjegnu iz Istočne Njemačke rizikovali su da budu strijeljani, zatvoreni i mučeni. No, s druge strane, vlada je, u nedostatku novca, u tajnosti prodavala ljude Zapadnoj Njemačkoj.

Danijela Valter za BBC se prisjetila noći kada je uhvaćena u pokušaju bijega iz Istočnog Berlina. Bilo je to 13. avgusta 1961. godine, kada je imala samo pet godina.

Dva dana ranije, njen otac Karl-Hajnc Pric, koji je bio novinar, došao je kući i porodici objavio vijest da će vlast Njemačke Demokratske Republike zatvoriti granicu između komunističkog Istočnog Berlina i kapitalističkog Zapadnog Berlina.

"Znao je da će sagraditi zid", kaže Danijela.

Otac je bio svjestan da će nakon dizanja zida biti nemoguće preći u Zapadni Berlin, pa je uvjerio suprugu da odmah pobjegnu.

"Otac nam je rekao kuda da odemo i čekale smo ga u tom jednom malom vrtu. Tu smo provele noć 11. avgusta i prespavale smo u nečijoj šupi", priča Danijela.

Sljedeće večeri otac je došao i odveo ih do loše osiguranog mjesta na granici.

"Krenuo je ispred nas i pozvao majku da pođe za njim, ali se ona ukočila od straha, nije imala hrabrosti. Sjećam se da sam stajala pored nje i slušala kako nas otac zove", kaže Danijela.

Onda su se pojavili stražari.

"Izašli su iz mraka i uhapsili mog oca. Odveli su ga, nisam ga vidjela narednih sedam godina."

Danijela i njena majka su takođe bile uhapšene i odvedene u policiju. Majka je osuđena na devet mjeseci zatvora za saradnju u pokušaju bijega, a Danijelu su poslali u selo Stockhausen, gdje su joj živeli baka i djed.

“Biti kćerks nekoga ko je pokušao pobjeći bilo je gore nego biti kćerka ubice”, kaže Danijela.

Zbog toga su joj baka i djed rekli da svima kaže da je kćerka tetke koja živi u Zapadnoj Njemačkoj.

Kada je majka puštena iz zatvora, njih dvije su se preselile u Potsdam.

U međuvremenu, istočnonjemačka privreda je propadala. Kvalifikovani radnici i intelektualci su napustili zemlju u velikom broju, a Sovjetski Savez je eksploatisao državne resurse.

Do 1964. godine finansijska situacija se do te mjere pogoršala da su vlasti razvile plan prodaje političkih zatvorenika Zapadnoj Njemačkoj. Zvali su to haeftlingsfreikauf, otkup zatvorenika.

Prema riječima istoričara Andreasa Apelta, "između 1964. i 1989. godine Zapadnoj Njemačkoj prodano je oko 33.755 političkih zatvorenika i 250.000 članova njihovih porodica, po cijeni od ukupno 3,5 milijardi njemačkih maraka".

"Obje strane su u tome imale određeni interes: Istočnoj Njemačkoj su bile potrebne devize, a Zapadna Njemačka je htjela izvući ljude iz nehumanih zatvora u Istočnoj Njemačkoj.”

Zatvorenike su razmjenjivali i za kafu, bakar i naftu, a sve se odvijalo u tajnosti. Ljudi su prodavani u tunelima podzemne željeznice ili prebacivani preko granice u autobusima s izmijenjenim registarskim oznakama.

Godine 1968. ugovorena je cijena i za oca Danijele Valter.

"Bio je u zatvoru osam godina. Mučili su ga, nije govorio o načinima, ali upropastili su mu zdravlje. Mislim da godinama nije vidio svjetlo dana", ispričala je Danijela.

Njen je otac prodan tako što je iz zatvora pušten samo u svojoj odjeći. Naime, zatvorenici u Istočnoj Njemačkoj nisu smjeli napustiti zatvor ni sa čim drugim osim s odjećom koju su imali na sebi.

Kada se smjestio u Zapadnom Berlinu, prodane su i Danijela i njena majka.

"Nisam htjela da idem. Htjela sam da ostanem u Istočnoj Njemačkoj s bakom i djedom, ali se ugovor odnosio na suprugu i kćerku. Mislim da su za nas platili 100.000 njemačkih maraka", kaže ona.

Otac ih je čekao na drugoj strani.

"Nisam ga prepoznala, što ga je prilično zaboljelo. Plakao je", priča Danijela.

Iza sebe je ostavila prijateljicu Gudrun.

"Rekla mi je da doći da me posjeti u Zapadni Berlin kad bude imala 60 godina. Ljudi su naime mogli napustiti Istočnu Njemačku kada bi napunili 60 godina", priča Danijela, koja se godinama nakon odlaska u Zapadni Berlin preselila u London gdje živi i danas.

(NN, express.hr)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije