Jedna od najljepših žena koje Holivud pamti danas se širom svijeta slavi kao izumiteljka koja ne samo da je pomogla Amerikancima da pobijede Hitlera u Drugom svjetskom ratu, već je i zaslužna za izum zahvaljujući kojem danas imamo bežični internet.
Zvala se Hedi Lamar i ostaće upamćena kao žena koja je svojom ljepotom očarala i samog Firera, iako je bila Jevrejka.
Hedi je rođena na današnji dan, prije 102 godine u Beču i od najranijeg djetinjstva je pokazala znake izuzetne inteligencije. Veoma rano je krenula da uči svjetske jezike, a kao veoma mlada je ubijedila roditelje da je puste da ode na studije u Berlin. Sa 17 godina je prvi put stala pred kamere i veoma brzo postala popularna među režiserima. Međutim, ubrzo je upoznala Frica Mandala, jednog od najbogatijih ljudi u Autriji i zakletog nacistu. Udala se za njega i postala njegov zatočenik.
Branio joj je da se bavi glumom i umjesto toga joj savjetovao da sjedi kod kuće i služi kao ukras u njegovoj velelepnoj vili. Vodio ju je sa sobom na večere, na kojima je Hedi često bila u kontaktu s nacistima, pa i sa samim Adolfom Hitlerom. Iako je mrzio Jevreje, a prelijepa glumica je iz jevrejske porodice, Firer je zbog njene ljepote uspio da zanemari tu činjenicu.
Iako joj takva vrsta druženja nije prijala, Hedi je na taj način prvi put saznala neke stvari o ratnom oružju. To će kasnije definisati njen čitav život.
Ljepotica nije mogla više da trpi strogog muža, pa je pobjegla kako bi se posvetila glumačkoj karijeri. Veoma brzo je postala jedno od najzapaženijih imena u Holivudu, što zbog ljepote a što zbog hrabrosti koju je rijetko ko imao. Naime, iako je to u to vrijeme bilo nezamislivo, austrijska ljepotica se skinula potpuno gola za ulogu u filmu "Ekstaza" 1933. godine. U istom filmu je odglumila i prvi orgazam na velikom platnu. Ovaj film je zbog tih scena proglašen skandaloznim, ali Hedi nije mnogo marila za to.
Uloge su ubrzo krenule da se nižu, ali je Lamarova bila izuzetno nezadovoljna jer je dobijala samo uloge sa po nekoliko rečenica. Sve što su režiseri na njoj vidjeli jeste njena ljepota, i ništa više ih nije zanimalo.
Nije odustala od glume, ali je pronašla drugi način da se intelektualno zabavi - praveći izume koji će decenijama kasnije i dalje biti aktuelni!
"Često je govorila da je njena ljepota zapravo njeno prokletstvo. Nikad nije pila. Njena ideja dobre večernje zabave bila je mirna večera sa inteligentnim ljudima sa kojima bi mogla da raspravlja o svojim idejama", rekao je Ričard Rouds, autor jedne od knjiga o životu ove sasvim neobične žene.
Dosađujući se u Holivudu, Hedi je počela ozbiljno da posmatra dešavanja u svijetu i da razmišlja o tome kako može da pomogne u rješavanju problema.
Bila je opčinjena Drugim svjetskim ratom, i željela je na neki način da pomogne savezničkim silama da poraze naciste. Najviše se fokusirala na torpedo, koji je imao veliku snagu ali nije bio pretjerano precizan; željela je to na neki način da poboljša. Inspiracija joj je doša od jednog sasvim običnog, ali u to vrijeme novog izuma - daljinskog upravljača za radio.
Shvatila je da bi torpedo kojim upravljaju radio talasi bio mnogo precizniji. Problem je bio u tome što su se radio talasi izuzetno lako presretali i mijenjali, što bi moglo da ugrozi bezbjednost. Zato joj je na pamet pala ideja da napravi radio talase koji bi skakali s jedne frekvencije na drugu, što bi ih učinilo mnogo težim za presretanje. Ovu ideju je podijelila sa avangradnim kompozitorom Džordžom Antejlom i s njim u saradnji osmislila tehnologiju preskačućih frekvencija širokog spektra. Zahvaljujući ovom izumu danas imamo bežični internet i Blutut!
Njih dvoje su i patentirali ovaj izum 1942. godine pod nazivom "Tajni sistem za komuniciranje". Njih dvoje su kasnije svoj patent besplatno dali američkoj mornarici, koja je ovo koristila kao sistem za navođenje torpeda.
Nažalost, samo zbog toga što je žensko bila je jako nipodaštava u naučnim krugovima, zbog čega se povukla iz tih voda. Danas nam ostaje samo da se pitamo šta bi još izumila da se zvala Džordž ili Bil, a ne Hedi.
Nastavila je da se bavi glumom. Najveći uspjeh je postigla filmom "Samson i Dalila", kada je postala najplaćenija glumica. Međutim, nakon toga je sve krenulo nizbrdo - njeni filmovi su postajali sve manje gledani, a čak i priducentski pokušaji su joj propadali.
Udavala se ukupno šest puta i iza sebe ostavila troje djece. Iako će ostati upamćena kao jedna od najljepših žena Holivuda svih vremena, umrla je u siromaštvu. Na kraju je priživljavala tako što je prodavala svoj nakit i umjetnička djela, a jednom prilikom je uhvaćena i kako krade u radnji. Tada je rekla da bukvalno nema šta da jede i da zbog toga krade.
Nakon decenija nipodaštavanja, Hedi je doživjela svojih pet minuta 1997. godine, kada joj je uručena prestižna nagrada Pioneer Award by the Electronic Frontier Foundation, kojoj su joj priznati njeni izumi. Nagradu je preuzeo njen sin, a glumica je samo kratko poručila: "Krajnje vrijeme je bilo".
Tri godine kasnije je preminula. Iako je godinama živjela u Americi, sahranjena je, prema sopstvenoj želji, u Austriji.
Danas Austrija, Njemačka i Švajcarska obilježavaju Dan pronalazača baš na Hedin rođendan.
(NN/24sata.rs)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
