Život

Kozija ćuprija, most koji priča dvije legende

Kozija ćuprija, most koji priča dvije legende
Kozija ćuprija, most koji priča dvije legende
N.N.

U osmanlijsko doba, Kozja ćuprija je bila mjesto na kojem su se dočekivali carski namjesnici – veziri. Svakom novom veziru pravio bi se doček na mostu. Pred njega bi izašli svi viđeniji ljudi u Sarajevu, a skupio bi se i običan narod jer je to bio jedan od značajnijih događaja za grad.

U čast novog vezira neki od hrabrijih momaka bi skakali s ćuprije u Miljacku, a on bi ih darivao novcem.

Skakanje predstavlja podvig za divljenje, jer je most visok, a Miljacka na tom mjestu plitka.

Legenda kazuje da je Kozja ćuprija nastala ovako. Siromah pastir Meho  je čuvajući koze primijetio da se one neuobičajeno dugo zadržavaju oko nekog grmlja na rijeci. Kada je bolje pogledao ispod tog grmlja je pronašao ćup pun zlatnika. Tim novcem je sebi platio školovanje, a nakon dosta godina, pošto je postao ugledan i bogat, odlučio je da sagradi most na Miljacki, na istom mjestu gdje su mu koze pokazale zlato.

Druga legenda govori o dvojici braće kozara koji su čuvali stoku na Jarčedolu iznad kanjona Miljacke i često su morali da prelaze rijeku. Jedna koza je brsteći žbunje iskopala skriveno blago. Od tog blaga jedan brat je sagradio most, a drugi džamiju u sarajevskom naselju Bistrik (Kečedži Sinanova džamija).

Kozja ćuprija se nalazi nekoliko kilometara istočno od starog centra grada Sarajeva.  Put na kojem je premošćavala rijeku je čuveni carigradski drum, tj. put kojim se, u doba Osmanlijske vladavine, iz Sarajeva išlo ka istočnim dijelovima Carstva, sve do Carigrada.

Kozja ćuprija je jedan od četiri stara mosta koji su još uvijek sačuvani na području Sarajeva. Ostala tri mosta su Šeher-Ćehajina ćuprija, Latinska ćuprija ili Principov most, te Rimski most (na Plandištu kod Blažuja).

Zidana je od krečnjaka i sedre I ima jedan luk sa dva kružna otvora. Duga je 42 metra, široka 4,75 metra, a raspon svoda je 17,5 metara.  

Danas se smatra da je most nastao u 16. vijeku, prilikom velike akcije sređivanja putne mreže, u doba Mehmed-paše Sokolovića (veliki vezir 1565-1579).

U isto vrijeme nastaju još neki čuveni mostovi u Bosni i Hercegovini – Arslanagića most kod Trebinja, Stari most u Mostaru, i poznata Ćuprija na Drini u Višegradu.

Danas Kozja ćuprija predstavlja mjesto na koje Sarajlije dolaze da se opuste i uživaju u prirodi. Do nje vodi pješački put duž Miljacke. 

Proglašena je nacionalnim spomenikom BiH.

Legenda o ovoj ćupriji kao I sve druge legende važna je, jer kao što je rekao Ivo Andrić: „Narod pamti i prepričava ono što može da shvati i što uspije da pretvori u legendu. Sve ostalo prolazi mimo njega bez dubljeg traga , sa nijemom ravnodušnošću bezimenih prirodnih pojava, ne dira njegovu maštu i ostaje u njegovom sjećanju''.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije