Na japanskom otoku Okinawi vitalni stogodišnjaci uobičajen su prizor. Pitate li nekog od njih u čemu je tajna dugog života, spremno će vam reći - “hara hachi bu”.
. Iza tih riječi ne krije se neki egzotični eliksir nego zdravorazumski savjet: “Prestanite jesti kad vam je želudac 80 posto pun”. Odnosno, prije nego što se posve zasitite, odložite kašiku i pričekajte 20 minuta - toliko je tijelu potrebno da “shvati” kako ste zapravo pojeli dovoljno. Svaki put kad se najedete do sitosti, želudac se malo raširi tako da s vremenom počinjete jesti sve više. Prema procjenama američkih ljekara, takvo jednostavno kontroliranje kalorija moglo bi vam produžiti život za šest godina.
Dodatnih 14 mogli biste “zaraditi” zdravim načinom života. Kao prvo svakog dana trebalo bi pojesti najmanje pet porcija voća i povrća na dan. Jedna porcija približno odgovara veličini šake, pa tu kvotu nije teško ispuniti. To može biti jedna jabuka, svježe iscijeđeni sok od narandže, tanjur mahuna i zelena salata. Također bi trebalo redovito vježbati, ne pušiti, a alkohol piti umjereno, odnosno najviše sedam čaša sedmično. Naravno, treba ih ravnomjerno rasporediti, a ne popiti u jednoj večeri jer to opterećuje jetra.
Najbolji izbor je crno vino, koje sadrži resveratrol, prirodni spoj koji usporava proces starenja. Ne trebate se odreći ni životnih užitaka - jedenje tamne čokolade (s više od 70 posto kakaa) produžava život, baš kao i često vođenje ljubavi, pokazuju istraživanja.
Vježbanje je ljekovita igra
Ljudi koji odaberu vrstu fizičke aktivnosti koja im je zabavna lakše će zadržati tu zdravu naviku, pokazuju istraživanja. Vježbanje u grupi takođe ima dodatne prednosti jer potiče druženje koje produžava život.
Jedite ribu
Mediteranska prehrana, baš kao i japanska, bogata je ribom, a obje su među najzdravijima. Što je riba masnija, to je bolja jer sadrži više omega-3 kiselina koje štite srce.
Zdravi zubi znače dug život
Čišćenje zubi zubnim koncem traje samo 60 sekundi, a moglo bi vam produljiti život za 6,4 godine. To je zato što bakterije koje se nalaze između zuba izazivaju upalne procese u desnima koji povećavaju rizik od srčanih bolesti za 72%. Takođe, zube treba četkati dvaput na dan po dvije minute.
Ne zanemarujte bliske prijatelje
Ljudi koji imaju bliske prijatelje žive duže i zdravije, pokazalo je istraživanje provedeno na 300.000 ljudi širom svijeta. Druženje tako na zdravlje ima jednako pozitivan efekat kao prestanak pušenja ili gubitak suvišnih kilograma. Kada se ti rezultati preračunaju u godine, ispada da prijateljstvo produži život za tri, četiri godine. Naravno, pritom nije važno koliko prijatelja imate - nego jesu li oni bliski, povjerljivi i pouzdani.
Kontrolirajte holesterol i pritisak
Budući da su bolesti srca “ubice broj 1”, isplati se smanjiti faktore rizika kao što je povišeni holesterol. To bi vam moglo produžiti život za oko šest godina. Njegov nivo trebalo bi kontrolirati barem jedanput u pet godina. Izbjegavajte nezdrave masnoće i slatkiše.
Cigarete
Nepušači mogu očekivati da će živjeti deset godina duže od onih koji popuše kutiju na dan, pokazalo je finsko istraživanje.
Još jedna japanska riječ ključna za dugovječnost je “ikigai”, što bi se moglo prevesti kao “osjećaj da je život vrijedan življenja”. To pokazuju i savremena istraživanja - optimisti, ljudi koji se mnogo smiju i oni koji uživaju u malim životnim radostima u pravilu žive duže od mrzovoljnih gunđala. Važno je i mozak održavati aktivnim. Tomoji Tanabe (112), koji je 2007. proglašen najstarijim čovjekom na svijetu, najvažnijom tajnom dugovječnosti smatrao je svakodnevno vođenje dnevnika. Korisno je i rješavanje križaljki i sudokua, čitanje i neprestano učenje, naprimjer, novih jezika.
Čak i svakodnevni posao može produžiti život - Amerikanac Richard Bird stoti je rođendan proslavio radno. Nikad nije otišao u penziju, nego je radio kao advokat. Britanska istraživanja također su pokazala da ljudi koji su otišli u penziju sa 65 godina žive duže od onih koji su penzionisani sa 60 ili 55. Ipak, ne treba se ni ubijati od posla. Bolje je povremeno si priuštiti odmor jer - istraživanja pokazuju da nedostatak slobodnog vremena skraćuje život. A postoje i drugi trikovi.
Edward Rondthaler iz New Yorka tako smatra da je doživio stotu jer je svako tuširanje završio mlazom ledene vode. Iako “šokira” organizam, takva hidroterapija spriječava mnoge bolesti, tvrde ljekari.
Što duže jedeš orahe, to duže živiš
Ljudi koji redovito jedu orašaste plodove (barem pet dana u nedjelji) žive duže od onih koji ih jedu povremeno. Znanstvenici još nisu posve sigurni zašto je to tako, no vjerovatno su za pozitivno dejstvo orašastih plodova zaslužne “dobre” nezasićene masnoće, uključujući omega-3. Orašasti plodovi jednako povoljno djeluju na muškarce i žene, mlade i stare. Stoga biste trebali zamijeniti grickalice.
Okretanje pedala "skida" 20 godina
Žene u menopauzi koje su počele voziti sobni bicikl sat vremena na dan pet dana u sedmici nakon tri su mjeseca počele funkcionirati kao da su 20 godina mlađe, tvrdi dr. George A. Brooks. Takve vježbe uklanjaju znakove starenja: snižavaju pritisak, poboljšavaju sposobnost iskorištavanja kisika i šećera u krvi. U mozgu ljudi koji redovno vježbaju također se stvaraju nove stanice.
Ne isplati se gladovati
Iako miševi na strogoj dijeti žive 40 posto duže, ljudi si na taj način mogu produžiti život za najviše godinu dana, po cijenu stresa i nervoze.
Nova tehnologija
Ljudi koji prate nove tehnološke trendove tako održavaju mozak mladim i više se druže s ljudima, pokazalo je američko istraživanje.
I s optimizmom se može pretjerati
Optimisti žive duže i sretnije od pesimista, pokazuju brojna istraživanja. Ipak, postoji jedna “kvaka”. Ljudi koji su pretjerano optimistični ujedno su skloniji rizičnom ponašanju. Najbolje prolaze ljudi koji su svjesni da u sve treba uložiti trud. Iako se može činiti da oni žive dosadnim životom, ljudi koji su organizirani i paze na detalje zapravo imaju vremena za uživanje.
Predugo spavanje skraćuje život
Ljudi koji spavaju između šest i devet sati svake noći žive dulje, pokazalo je britansko istraživanje provedeno na milijon ljudi. Oni koji spavaju manje od šest sati žive kraće, a oni koji u krevetu ostaju duže od devet sati najkraće. Spavanje između šest i osam sati svake noći također smanjuje rizik od pretilosti, povišenog pritiska, srčanih bolesti i dijabetisa. Nedostatak sna ometa prirodni tjelesni proces obnavljanja stanica.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.