"Nezavisne" u posjeti dvorcu Versaj i muzeju "Luvr"

Bojana Petković 29.04.2017 15:00

U neka davna vremena raskošna odjeća, bogatstvo uzoraka i balovi bili su uobičajena slika u odajama pariskog dvorca Versaj, ali i u njegovim velelepnim vrtovima. Unutrašnjost dvorca ostavlja utisak razmetljive raskoši, sve u njemu presijava se u zlatnim tonovima za mnoštvo salona, spavaćih soba, predvorja i intimnih prostorija ni sati nisu dovoljni da bi se sagledali dekorativni detalji i da bi se proučila umjetnička remekdjela: oko 6.000 umjetničkih slika, 2.100 skulptura i 5.000 komada namještaja.

Kralj Luj XIV, poznat po suverenoj vladavini, angažovao je najbolje arhitekte i pejzažiste kako bi izgradio raskošan dvorac iz kojeg će punih 50 godina prikazivati Francuskoj i cijelom svijetu razmjere svoje moći.

Veličinom i raznovrsnošću umjetničkih formi, dvorac zauzima visoko mjesto na turističkoj mapi Francuske, ali i svijeta. Odaje za turiste otvaraju se u devet časova i ako ne dođete satdva ranije pred kapije dvorca dočekaće vas nepregledni redovi svih onih koji bi pohodili dom ekscentričnog kralja Francuske, Luja XIV, a na samom ulazu čekaju vas rigorozne sigurnosne kontrole prolazite kroz detektor metala, a zatim vam radnici osiguranja i fizički pregledaju torbe. Ulaz u sam dvorac košta 18 evra, dok ćete za obilazak vrtova i fontana morati doplatiti. Za mlađe od 18 godina ulaz je besplatan.

Versaj se u svoj svojoj impozantnosti prostire na oko 20 kilometara udaljenosti od centra magičnog Pariza. Kako istorija pripovijeda, spomenik svoje slave dao je izgraditi francuski vladar Luj XIV, poznat kao Kralj Sunca ili Luj Veliki monarh iz dinastije Bourbon, koji je kao francuski kralj vladao od 1643. do 1715. godine. Njegova vladavina od 72 godine i 110 dana je najduža vladavina bilo kojeg monarha u evropskoj istoriji.

Do 1682. godine Versaj je bio samo nepoznato selo u kojem se kao jedino značajno zdanje vodio paviljon za lov tadašnjeg kralja Francuske Luja XIII. Upravo na tom mjestu će njegov nasljednik, Kralj Sunca, izgraditi ovaj dvorac. Kralj, poznat po suverenoj vladavini, angažovao je najbolje arhitekte i pejzažiste kako bi izgradio raskošan dvorac iz kojeg će, punih pedeset godina, prikazivati Francuskoj i cijelom svijetu razmjere svoje moći. Za Luja XIV dvorac nije predstavljao samo krov nad glavom, već i simboličan krov nad carstvom, nad samim vremenom u kojem je živio i vladao.

Kad krenete u obilazak dvorca shvatićete da se nalazite u lavirintu brojnih prostorija, a svaka je mali muzej za sebe i svaka vam se čini raskošnijom i bogatijom od one kroz koju ste već prošli. Brojne su odaje u kojima je Luj Veliki uživao, a u centru dvorca, na prvom spratu i cijelom njegovom dužinom prostire se najpoznatija 75 metara duga i 10 metara široka Dvorana ogledala, koja povezuje salone rata i mira. Saloni su nekad bili hodnici ka apartmanima kraljevskog para, gdje je salon rata bio namijenjen kralju, a salon mira kraljici. Galerija je ukrašena sa 30 umjetničkih slika na tavanici koje glorifikuju kralja i Francusku, a 357 ogledala postavljenih nasuprot prozora gledaju na vrtove Versaja.

Razgledanju kraljevskih odaja kao da nema kraja pa uzdahe mame i Dvorska kapela, Opera, te Salon volovskih očiju (nazvan po dva velika okrugla prozora), Herkulov salon i kraljičina spavaća soba. Od ulaska u dvorac do izlaska iz istog prošetaćete kroz nekoliko istorijskih epoha, a autentičnost namještaja, ukrasa i slika ostaviće vas bez daha i zaista vas vratiti u davna vremena dvorskih zabava i zavjera.

A kad iskoračite iz dvorca, koji se prostire na 67.121 metar kvadratni, od kojih je oko 50.000 otvoreno za javnost i u kojem se nalazi 700 soba, 2.512 prozora, 352 dimnjaka, 67 stepeništa i 483 ogledala, ulazite u drugu dimenziju jedan od najljepših vrtova na svijetu, koji krase fontane i statue. Impozantni park djelo je arhitekte baštovana Le Notra, koji je primjerom Versaja nametnuo svijetu urbanistički pojam "francuski vrt". Oblikovano rastinje koje pravi geometrijske mozaike, vodene površine, fontane sa vodoskocima, umjetnički kipovi i figure od bijelog kamena sve se savršeno uklapa s dvorcem.

Dvorac, koji je 1979. godine stavljen na UNESCOovu listu svjetske baštine, predstavlja prikaz jednog vremena, kao i nespornu ilustraciju moći onih koji su ga gradili, te veličanstven dokaz trajnosti djela ljudskih ruku.

Versaj u brojkama

700 soba
2.512 prozora
483 ogledala
6.000 umjetničkih slika
2.100 skulptura

Zidine čuvaju istoriju čovječanstva

Veličanstveni dom umjetnosti, koji se ulogorio na desnoj obali rijeke Sene u Parizu, muzej "Luvr" vijekovima inspiriše sve one maštom i ljubavlju nadahnute prema istoriji i umjetničkim djelima danas je jedan od najpoznatijih muzeja na svijetu, trezor nebrojenih dragocjenih djela i artefakata svjetske umjetnosti i višemilenijumske svjetske baštine.

Muzej je otvoren 10. avgusta 1793. godine kada je izloženo 537 slika, od kojih je većina pripadala konfiskovanoj kraljevskoj i crkvenoj imovini. Zbog strukturnih problema građevine Luvra muzej je bio zatvoren od 1796. do 1801. godine. Od tih davnih vremena pa do danas zbirke muzeja su se stalno obogaćivale donacijama i poklonima. Od 2008. godine kolekcije su podijeljene u osam kustoskih odjeljenja: egipatske starine, bliskoistočne starine, grčke, etrurske i rimske starine, islamska umjetnost, skulpture, dekorativne umjetnosti, slikarstvo, grafike i crteži, te ukupan broj predmeta izloženih u muzeju iznosi 380.000.

Kad uđete u muzejski kompleks, prvo će vas dočekati kontrole na ulazu, koje su pooštrene nakon brojnih terorističkih napada u Evropi, ali i samom Parizu, zatim prolazite kroz dio u kojem su smještene radnje poznatih svjetskih brendova, kafeterije i restorani, a zatim dalje do samog ulaza u muzej ponovo prolazite kroz rigorozne kontrole torbi i garderobe.

Kad konačno kročite u hol muzeja, možete krenuti u obilazak muzejskih kolekcija u odjeljku egipatskih starina ima preko 50.000 eksponata od 4000. godine prije Hrista do 4. vijeka; odjeljenje istočnih antikviteta podijeljeno je na tri geografske oblasti: Levant, Mesopotamija i Persija; grčko, etrursko i rimsko odjeljenje ima predmete iz Mediteranskog basena koji datiraju od neolitskog doba do 6. vijeka i to je najstarija kolekcija muzeja; islamska umjetnička zbirka obuhvata 13 vijekova i tri kontinenta, a čine je predmeti od keramike, stakla, metala, drveta, slonovače, tekstila, tapiserije i minijatura; odjeljenje sa skulpturama sadrži velika djela kao što su "Danilo u lavljoj jazbini", "Djevica iz Overnje", "Skidanje sa krsta", "Vaskrsenje Hrista", te "Žena koja se kupa"; u odjeljenju dekorativne umjetnosti nalaze se keramika, emajli, vitraži, zlatni nakit, majolika, kruna kojom je krunisan Luj XIV, porfirna vaza iz 12. vijeka; kolekcija crteža obuhvata 6.000 djela uglavnom francuskih umjetnika.

Ali i pored svih ovih umjetnina skupljanih vijekovima, koje čuvaju istoriju svijeta, vidjećete hiljade turista koji hrle ka, mnogi će reći, najpoznatijem djelu koje Luvr čuva "Mona Lizi", djelu velikog italijanskog umjetnika Leonarda da Vinčija.

Smatra se da je Da Vinči naslikao "Mona Lizu" u periodu između 1503. i 1505. godine. Dimenzije slike su 76,8 × 53 cm, i na osnovu toga se ubraja u slike malih dimenzija. Leonardo je koristio piramidalni raspored elemenata koji slici daje osjećaj spokojstva. Njene grudi, vrat, lice i ruke su obasjani svjetlošću istog intenziteta. Mona Liza sjedi uspravljena sa položenim rukama i otuda je rezervisana prema posmatraču. Njen pogled ostavlja iluziju nijeme komunikacije, a opšti utisak je da je prikazana misteriozna idealizovana žena, bliska i daleka u isto vrijeme.

Kada ste završili s istraživanjem istorije i umjetnosti u muzeju i ostali zadivljeni njegovom unutrašnjošću, izvan njegovih zidina oduševiće vas staklena piramida muzeja "Luvr", arhitekte Joa Minga Peja, koja se u visinu diže 21 metar.

Od oktobra do marta razgledanje stalne postavke muzeja za sve posjetioce svake prve nedjelje u mjesecu je besplatno, dok se ostalim danima ulaz u muzej plaća 17 evra, a za mlađe od 18 godina ulaz je besplatan. Ponedjeljkom, četvrtkom i nedjeljom muzej radi od devet do 18 časova, srijedom i petkom od devet do 21.45, dok je utorkom zatvoren za posjete, kao i u vrijeme praznika 1. januara, 1. maja i 25. decembra.

Ako upitate nekoga ko je već pohodio "Luvr" o tome šta bi trebalo pogledati u i oko ovog velelepnog zdanja, svako će vam reći drugačije, te sami pronađite postavku koju ćete vi preporučiti nekome da pogleda, a iz ove divne, velike "postavke" pored Sene sigurno nećete otići ravnodušni.