Život

Podzemni zamrzivač koji je napravio njemački izgnanik u Sibir

Podzemni zamrzivač koji je napravio njemački izgnanik u Sibir
Foto: N.N. | Podzemni zamrzivač koji je napravio njemački izgnanik u Sibir
N.N.

Tuneli se prostiru duboko u sloju permafrosta ispod Novi Porta i predstavljaju podzemni lavirint, koji je relikvija nekih prošlih vremena i trijumf vrhunskog njemačkog inženjerstva u jednom od najnegostoljubivijih dijelova svijeta, piše Siberian Times.

Mreža tunela ispod malog sibirskog mjesta zauzima površinu od 7.000 kvadratnih metara, što je, ilustracije radi, veće od Bijele kuće.

Iskopali su ih i isklesali u zaleđenoj zemlji prinudni radnici, poput Nijemca Gustava Bakmana, protjerani u Sibir za vreme i poslije Drugog svjetskog rata.

Napravljen 50-ih godina prošlog vijeka, ovaj intrigantni inženjerski uspjeh predstavlja najveće skladište u permafrostu napravljeno ljudskom rukom.

Njegov cilj bio je da se očuva tek ulovljena riba prije obrade i izvoza u zapadnu Evropu, tadašnjem glavnom izvoznom tržištu SSSR-a.

Ukratko, to je džinovski prirodni zamrzivač.

Zadužen za izgradnju tog ambicioznog projekta bio je Nijemac Gustav Bakman, koji je kao tridesetogodišnjak bio prognan iz Lenjingrada 1942. godine, dok je trajala surova opsada tog grada.

Bakman je bio potomak istaknute njemačke porodice iz Sankt Peterburga iz perioda carske Rusije, a prognan je da bude radnik u arktičkom postrojenju za obradu ribe u Novi Portu, na ušću reke Ob.

Brzo je postao tehničar. Potom i inženjer koji je predložio, a onda i nadgledao gradnju džinovskog zamrzivača.

Pod njegovim budnim okom, danonoćne smjene od 15 do 20 ljudi smjenjivale su se u kopanju prostranih horizontalnih okana u kao kamen tvrdom permafrostu.

Oruđe koje su koristili, poput pijuka, moralo je često da se oštri i popravlja zbog tvrdoće zemlje.

Istoričar Andrej Ogorodnikov objasnio je da su radnici radili u tri smjene i da im je trebalo deset godina da završe čitav projekat.

Radovi su završeni 1956. godine, tri godine nakon Staljinove smrti.

Neki od podzemnih ledenih tunela dugački su 140 metara, a zajedno su činili džinovsko i veoma bezbjedno i pouzdano skladište u kojem je temperatura stalno minus 12 do minus 14 stepeni Celzijusa.

(RTS)

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije