Lazar Zimonjić, sedamdesetogodišnji penzioner iz Gacka, već sedam godina ručno, bez ikakvih mašina, izrađuje makete starih kuća, crkava i zamkova od drveta i kamena.
"Radio sam u banci i u to vrijeme ni na pamet mi nije padalo da se ovim bavim, ali sam nakon odlaska u penziju odjednom imao viška slobodnog vremena i došao na ideju da iskoristim ono čega u Gacku ima najviše drveta i kamena, spajajući djeliće drveta s kamenčićima. Najprije sam počeo praviti kućice, a onda sam prešao na crkve, manastire, pa i cijele komplekse srednjovjekovnih zamkova", kaže Zimonjić.
POSAO KOJI ODMARA: Ideja koja je u njemu tinjala iskristalisala se, kaže, kada je na televiziji vidio čovjeka koji je na sličan način pravio sepete i ukrasno posuđe, pa je onda krenuo i sam, zajedno sa suprugom, koja mu se u ovom hobiju pridružila, jer ovakvi poslovi, dodaje, najbolje odmaraju, a uz penziju dobro dođe i pokoja marka koja se zaradi na ovaj način.
Priznaje da ovo nije posao od koga bi se moglo živjeti ako se ne bi proširila "manufaktura", ali to i nije njegov cilj, već je sve počeo raditi iz zabave.
Dobar dio ovakvih maketa Zimonjić proda kao suvenire, s ugraviranim slovima "Pozdrav iz Trebinja", "Podrav iz Gacka", i takve makete se, kako kaže, prodaju odmah kada ih izlaže javno po sajmovima i trgovima u ova dva grada, ali se dosta proda i po okolnim hercegovačkim mjestima gdje se organizuju javne manifestacije.
POMOĆ PORODICE: Zimonjiću se u svemu, osim supruge, sve više pridružuje i sin, koji ukrašava i ispisuje natpise po maketama, jer je "njegova ruka i vještija i ljepšeg rukopisa".
"Ja izrađujem makate, supruga uglavnom lakira drvene dijelove gdje je to potrebno, a sin je zadužen najviše za ukrašavanje i ispisivanje natpisa, tako da, ako postoji porodični biznis, onda mora postojati i porodični hobi, a ovo je naš", dodaje Zimonjić.
Za dvorce i veće makete potrebno je i nekoliko mjeseci za izradu, jer sve rade ručno, improvizovanim alatima, kliještima i malim ručnim pilama, šmirglpapirom, koje uvezuje ljepilima, pa ako se desi da je neki kamenčić nezgodnog oblika, on ga malo kliještima skrati i ošmirgla, a ista stvar je i sa drvetom.
OMILJENE MAKETE MANASTIRA: Najviše voli raditi manastire Moraču, Studenicu, Mileševu, Lelić, koji se u Hercegovini teže prodaju, ne toliko zbog toga što su srbijanski, već zbog cijena, jer je platežna moć ovdašnjeg stanovništva isuviše skromna, a u ovakve makete koje su povelike potrebno je uložiti dosta.
"Zato najviše mušterija imam u ljetnom periodu, kada u Hercegovinu dolaze srbijanski turisti, koji su, kako vidim, i u Trebinju najbrojniji, ali dobar dio svojih rukotvorina prodam i preko interneta", dodaje Zimonjić.
Njegovih manastira i zamkova ima na svim kontinentima, od Australije do Kanade, i to kupuju i naručuju svi stanovnici bivše Jugoslavije, od Ljubljane do Skoplja, i svi su oduševljeni njegovim rukotvorinama, koje, što je najzanimljivije, ne radi ni po kakvim nacrtima i šablonima, već iz glave, na osnovu ličnih impresija s lica mjesta, a manje s fotografija.
Lazar na svoje radove daje doživotnu garanciju, jer zna da kamen, ali i dobro obrađeno drvo, kako kaže naš narod, nemaju smrti, a svoje rukotvorine je čak i prao, pa se nijedan djelić nije odlijepio, nijedno parče drveta nije podbuharilo pod lakiranom površinom i od svih kupaca ima samo pohvale.
Suveniri kao sjećanje na djetinjstvo
Osim manastira i kompleksa zamkova, Lazar Zimonjić radi i suvenire u obliku starinskog drvenog posuđa, drvenih kola i drugih upotrebnih predmeta.
"Ovo radim po sjećanjima koja nosim iz djetinjstva, jer ja nisam baš ni mlad", kaže Zimonjić u šali.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.