Život

Saigonska egzekucija: Otkrivena tajna najpoznatije ratne fotografije

Saigonska egzekucija: Otkrivena tajna najpoznatije ratne fotografije
Foto: Edi Adams | Saigonska egzekucija: Otkrivena tajna najpoznatije ratne fotografije
N.N.

Pištolj je već trznuo u ispruženoj ruci vojnika, dok se zarobljenikovo lice zgrčilo od udara metka koji ulazi u lobanju. U lijevom uglu fotografije je vojnik koji je šokiran pucnjem, napravio grimasu.

Teško je ne osjećati istovremeno odbojnost i krivicu, znajući da gledamo fotografiju snimljenu tačno u trenutku smrti. Balistički stručnjaci kažu da ova fotografija - koja je postala poznata kao 'Saigonska egzekucija' - pokazuje mikrosekundu u kojoj je metak ušao u čovjekovu glavu.

Fotografija Edija Adamsa na kojoj brigadni general Ngujen Ngok Loan ubija zarobljenika Ngujena Van Lema, pripadnika Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama, smatra se jednom od najmoćnijih fotografija Vijetnamskog rata.

Odštampana je u skoro svim novinama širom svijeta i postala je simbol brutalnosti i ratne anarhije. 

U Americi je fotografija potaknula snažan osjećaj uzaludnosti Vijetnamskog rata i osjećaja da u tom ratu neće biti pobjednika.

"Postoji nešto u prirodi fotografije koja duboko utiče na gledaoca i ostaje urezana u sjećanje", kaže Ben Rajt, direktor za komunikacije u "Dolph Briscoe" centru za američku istoriju.

Centar, sa sjedištem na Univerzitetu Teksas u Ostinu, čuva Adamsovu arhivu fotografija, dokumenata i prepiski.

Da je ovaj pucanj snimljen filmskom kamerom, snimak bi bio jezovit, ali ne bi izazvao iste osjećaje teške tragedije i ne bi tako snažno obilježio taj trenutak. Ali fotografija ipak ne može ono što može filmski zabilježen materijal. Ne može u potpunosti objasniti okolnosti i atmosferu na ulicama Saigona 1. februara 1968. godine, dva dana nakon što su snage Narodne vojske Sjevernog Vijetnama i Viet Konga - odnosno Fronta za nacionalno oslobođenje Južnog Vijetnama, pokrenuli Tet ofenzivu.

Desetine gradova Južnog Vijetnama osvojeni su iznenadnom akcijom. Teške ulične borbe pretvorile su Saigon u stratište, a haos je nastao kad je vojska Južnog Vijetnama uhapsila osumnjičenog vođu grupe Viet Kong, Ngujena Van Lema, na mjestu masovne grobnice s više od 30 civila.

Adams je počeo da snima fotografije još dok je grupa vojnika s generalom Loanom natjerala Lema svezanih ruku na leđima, u pravcu Loanovog džipa. Loan je stajao pored Lema prije nego što je uperio pištolj u glavu zatvorenika.

"Mislio sam da će mu samo prijetiti ili ga maltretirati, pa sam automatski podigao fotoaparat i snimio fotografiju", rekao je kasnije Adams.

Vjerovalo se da je zarobljeni Lem ubio ženu i šestoro djece jednom od Loanovih kolega, pa je oficir ispalio metak.

"Ako oklijevate, ako ne izvršavate svoju dužnost, ljudi vas neće slijediti", objasnio je svoj nepredvidivi postupak.

Ubica postaje žrtva

"Loan je odigrao presudnu ulogu tokom prva 72 sata u Tet Ofanzivi, predvodeći snage da bi spriječili pad Saigona", tvrdi pukovnik Tulius Akampora, koji je dvije godine radio kao časnik za vezu američke vojske.

Adams je rekao da je na prvi pogled stekao utisak da je Loan "hladni, zlovoljni ubica". Ali nakon što je putovao s njim širom zemlje, revidirao je svoju procjenu.

"On je proizvod savremenog Vijetnama i svog vremena", rekao je Adams nakon što je napustio Vijetnam.

Adams je fotografiju snimio 1. februara 1968. godine, a u maju naredne godine fotograf je za nju osvojio najvredniju novinarsku nagradu - Pulicera.

Uprkos planetarnom uspjehu i čestitkama od kolega koji su takođe osvojili ovu nagradu, zatim tadašnjeg američkog predsjednika Ričarda Niksona, pa čak i školske djece širom Amerike, fotografija je počela da progoni autora.

"Dobio sam novac za prikaz jednog čovjeka koji je ubio drugog", rekao je Adams na ceremoniji povodom dodjele nagrada.

"Dva života su uništena, a ja sam za to plaćen i postao sam heroj", dodao je.

Adams i Loan ostali su u kontaktu, čak su i postali prijatelji nakon što je general na kraju rata pobjegao iz Južnog Vijetnama u Sjedinjene Države. Ali, po dolasku Loana u američki imigracioni kabinet htjeli su da ga deportuju i to baš zbog Adamsove fotografije.  

Tražili su od Adamsa da svjedoči protiv Loana, ali ovaj je napravio upravo suprotno. Adams se čak pojavio na televiziji kako bi objasnio okolnosti fotografije. Kongres je konačno ukinuo deportaciju i Loanu je dopušteno da ostane.

Otvorio je restoran u predgrađu Vašingtona koji je na meniju imao hamburgere, picu i vijetnamske jela.

Jedna fotografija u "Washington Postu" ponovno ga je dovela u centar pažnje američke javnosti. Prikazala je ostarjelog Loana kako sjedi za šankom svog restorana, a u potpisu je opet ponovljena njegova životna priča. Na kraju se prisilno penzionisao jer mu je posao uništila priča o njegovom životnom putu. 

Slava i Adamsu uništila život

Adams se kasnije prisjetio kako je prilikom zadnje posjete Loanovom restoranu u WC-u pročitao uvredljive grafite koje su Loanovi gosti urezali u zidove.

Hal Buel, Adamsov urednik fotografije u "Associated Pressu" kaže da je 'Saigonska egzekucija' i dalje prisutna u sjećanju ljudi iako je od nje prošlo 50 godina jer je u samo jednom kvadratu puna simbolika ratne brutalnosti.  

"Kao i sve ikone, ona sažima ono što je prošlo, obuhvata trenutak i, ako smo dovoljno pametni, govori nam nešto o budućoj brutalnosti koju obećavaju svi ratovi", kaže Buel.

"Edi je i sam govorio da je fotografija moćno oružje. Fotografija je po svojoj prirodi selektivna, izoluje jedan trenutak, razdvajajući taj trenutak od trenutaka prije i nakon toga, koji bi vjerovatno prilagodili njeno značenje", objašnjava urednik AP-a.   

Adamsu je slijedila velika fotografska karijera. Osvojio je više od 500 nagrada za najboljeg fotoreportera, a obišao je bojna polja u još 13 ratova i fotografisao mnoge poznate ličnosti poput Ronalda Regana, Fidela Kastra i Malkolma X.

Uprkos svemu što je postigao nakon Vijetnama, trenutak njegove najpoznatije fotografije progonio ga je ostatak života.

"S tom fotografijom ubijene su dvije osobe", napisao je Adams nakon smrti generala Loana od karcinoma 1998. godine.

"General je ubio Viet Kong, a ja sam svojom kamerom ubio generala", rekao je Adams koji je umro 2004. godine u 71. godini života.

(Express.hr)

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije