BANJALUKA - Uspješne žene karakteriše snaga i volja da naprave promjene u svom životu, učine važan pomak i napredak u emancipaciji, te daju značajan društveni doprinos pa je uspješna žena ona koja na skladan način zadovolji privatne i javne potrebe.
Tog je mišljenja i Sarita Vujković, direktorica Muzeja savremene umjetnosti RS u Banjaluci, koja se kroz značajan dio profesionalnog razvoja bavila proučavanjem umjetnica i uspješnih žena u javnom životu BiH.
"Prateći njihove aktivnosti, od najranijih pojavljivanja u javnom životu početkom 19. vijeka pa do današnjih dana, shvatila sam širinu tog pojma uspjeha, odnosno nekoliko važnih karakteristika koje su primjetne za sve periode. To su zajednička snaga i volja da naprave promjene u svom životu, da učine važan pomak i napredak u emancipaciji, kao i značajan doprinos za društvo, bez obzira na oblast kojom su se bavile. Dakle, bilo da su umjetnice, učiteljice, profesorice, doktorice, novinarke ili ugledne žene, supruge i majke, krasila ih je posebna sposobnost i snaga da u okviru trenutnih, često veoma teških okolnosti ostvare značajne rezultate", napominje Sarita za "Nezavisne" i "Oslobođenje".
Docentkinja je na Akademiji umjetnosti u Banjaluci, istoričarka umjetnosti i kustoskinja koja iza sebe ima uspješne izložbene projekte, objavljene knjige i naučne radove.
Magistrirala je i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Beogradu, istražujući ideološke, estetske i umjetničke modele u djelima bosanskohercegovačkih umjetnica. Kaže da su joj od posebnog značaja skladni međuljudski odnosi u okviru radnog ambijenta.
"Smatram ih podsticajnim i kreativnim. Mislim da je za uspješan kolektiv i dobar timski rad od velikog značaja harmonična prijateljska atmosfera, koja se ostvaruje zahvaljujući međusobnom poštovanju i uvažavanju različitih mišljenja, uz zajedničku želju za napredovanjem. Za mene je uspješan dan ili bolje rečeno uspješan život onaj kada se na najbolji način usklade privatne - porodične obaveze sa poslovnim željama i njihova skladna povezanost bila je važna karakteristika za mnoge žene u prošlosti. Ja ih smatram veoma važnom odrednicom za žene u budućnosti", dodaje ona.
Za istoriju umjetnosti se opredijelila još u ranoj mladosti jer je za nju predstavljala široko polje koje može da pomiri potrebu za različitim interesovanjima.
To je, kako pojašnjava, oblast u kojoj se proučava i prošlost i sadašnjost, dok umjetnost zalazi i u budućnost.
"Sviđa mi se što je savremena umjetnost često prostor koji se koristi za vrlo jasna kritička stajališta, a podrazumijeva i veliku medijsku raznolikost kroz razne vidove umjetničkih izraza", napominje Sarita i dodaje da se savremena umjetnost ne odnosi samo na obilježje nekog umjetničkog djela, već i na kulturni i ekonomski sistem u umjetničkoj proizvodnji koji su orijentisani na preduzetništvo i umjetničko tržište.
Činjenica je, kako tvrdi, da su se vremena drastično promijenila i da se uz modernizaciju društva modernizovala i žena.
"Čini mi se da je teško procijeniti da li je savremenoj ženi teže ili lakše u odnosu na njene prethodnice iz prošlosti jer su se s promjenom vremena promijenile i okolnosti u kojima žene žive i rade. Danas je mnogo više stresa, umnožili su se izvori stresa, život je postao daleko dinamičniji i podsticajniji, ali s druge strane žene su danas mnogo više zaposlene i uključene u javni život, sreću se s nedostatkom slobodnog vremena, i sa mnogo više izazova i problema nego što su ih imale u ranijim vremenima", pojašnjava Sarita.
Današnja žena, kako dodaje, daleko je više usmjerena na suparništvo i borbu sa samim ženama, nego na neravnopravnost u odnosu na pripadnike drugog pola, iako ta neravnopravnost nikad nije nestala.
"Društvo se razlikuje u odnosu na nekoliko decenija unazad, tako da su se ženine odgovornosti promijenile u skladu s vremenom. Zadobila je veliku samostalnost u društvu, prije svega svojim aktivitetom i ulogom koju je prvo ostvarila u porodici, a kasnije i u javnim sferama. Istina, tu ulogu je potpomogao društveni razvoj, prije svega privredno-ekonomski rast, mogućnost egzistencije izvan porodice i njenog posjeda, pa do značajne pozicije žene kao privrednog, političkog i opštedruštvenog potencijala. Činjenica je da loša ekonomska situacija u našem društvu najviše pogađa žensku populaciju jer većinu nezaposlene populacije čine žene. U današnjoj atmosferi svakodnevice u kojoj je primarna briga kako i čime prehraniti ukućane, normalno je da će žene pitanje svoje uloge u jačanju društva staviti u zapećak", objašnjava Vujkovićeva.
Velika uloga
Kako navodi Sarita Vujković, ako pogledamo stotinak godina unazad, ženska uloga je bila prije svega u tome da se ostvari kao supruga i majka, brine o svojoj djeci i porodici, u dobru i u zlu drži je na okupu i čini sve da njeni potomci budu zdravi, situirani i uspješni članovi društva.
"Ta se uloga ni danas nije promijenila", dodaje ona.
Projekat
"Nezavisne novine" i "Oslobođenje" u okviru projekta "Poslovne žene kao liderke i uzor u Bosni i Hercegovini" predstavljaju javnosti profile uspješnih žena na svim poljima.
Kroz razgovore s njima upoznajemo javnost o njihovim motivima zašto se bave time čime se bave, putu ka uspjehu, preprekama s kojima se suočavaju, prateći istovremeno i njihove lične priče.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.